Naučnici koriste hidrofone, snimke dronovima i vještačku inteligenciju kako bi sve bolje razumjeli složenu komunikaciju kitova, a nova saznanja mogla bi da pomognu u njihovoj zaštiti od buke brodova, klimatskih promjena i drugih prijetnji u okeanima.
Istraživačica Valerija Vergara otkrila je da mladunci beluga, slično ljudskoj djeci, godinama uče da komuniciraju od odraslih, pri čemu se u početku "igraju zvukovima i brbljaju poput mališana".
Mladunci imaju svoj "akustični potpis"
Među prvim zvukovima koje mladunci savladaju nalazi se svojevrsna "akustična oznaka imena" kojom se identifikuju, ali njihov poziv pod vodom ima čak 18 puta manji domet od poziva odraslih beluga navodi Guardian, zbog čega ga buka brodova lako može prikriti i povećati opasnost da mladunče odvojeno od majke ostane izgubljeno.
Istraživanja Vergare i drugih stručnjaka doprinijela su tome da kanadske vlasti još 2018. godine zabrane plovidbu u pojedinim važnim okupljalištima beluga kako bi se njihovi slabi pozivi mogli čuti.
AI pokušava da "dešifruje" kitove
Istraživanja drugih vrsta pokazuju da kitovi imaju različite dijalekte i kulturne obrasce - grbavi kitovi prenose nove pjesme između populacija, dok klanovi ulješura koriste karakteristične nizove klikova, takozvane kode, kojima mogu da potvrđuju pripadnost određenoj grupi.
Američki Project CETI sada pomoću mašinskog učenja analizira komunikaciju ulješura i otkriva obrasce koji bi jednog dana mogli pomoći u njenom "prevođenju", iako među naučnicima nema saglasnosti da se komunikacija kitova može smatrati jezikom u ljudskom smislu.
Vergara ipak upozorava da cilj ne bi trebalo da bude samo pokušaj razgovora sa kitovima, jer takav pristup ponovo stavlja čovjeka u središte priče, već razumijevanje načina na koji njihovi zvukovi omogućavaju život i opstanak u podvodnom svijetu - znanje koje bi moglo biti presudno za njihovu efikasniju zaštitu.