Evolutivno porijeklo cvijeća jedna je od najvećih misterija u nauci.
Svi današnji cvjetovi potiču od jednog zajedničkog pretka koji je na Zemlji cvjetao prije 250 do 140 miliona godina, kada je planeta bila znatno toplija i bogatija kiseonikom. Zbog krhke strukture cvijeća, nijedan fosil cvijeta iz tog perioda do sada nije pronađen.
Ipak, naučnici su u okviru najnovijeg istraživanja prvi put uspjeli da otkriju kako je moglo da izgleda prvo cvijeće na Zemlji. Umjesto da se oslanjaju na fosile, oni su pažljivo analizirali i uporedili karakteristike više od 800 današnjih vrsta.
Zaključeno je da je prvi cvijet najvjerovatnije ličio na savremenu magnoliju. Imao je mnoštvo nediferenciranih latica, raspoređenih u koncenričnim krugovima.
U njegovoj sredini nalazilo se nekoliko redova reproduktivnih organa, uključujući prašnike i tučke, što ukazuje na njegov hermafroditski karakter.
Naučnici objašnjavaju da je riječ o izuzetno korisnoj osobini kada je u pitanju kolonizacija novih sredina, s obzirom na to da jedna jedinka može samu sebe da oplodi, i tako se uspješno razmnoži.
Istraživanje je objavljeno u magazinu Nature Communications.
(B92)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.