Nauka

Pratite nas na Google news

Vaše tijelo ne činite samo vi

Vaše tijelo ne činite samo vi
Foto: N.N. | Vaše tijelo ne činite samo vi
Agencije

Ljudske ćelije čine samo 43 odsto ukupnog broja ćelija čovjeka, a ostalo su mikroskopski kolonizatori, kažu naučnici.

Upravo razumijevanje skrivene ljudske polovine, odnosno ljudskog mikrobioma, ključno je za razumijevanje niza bolesti - od alergija pa sve do Parkinsona.

"Oni su neophodan dio ljudskog zdravlja. Vaše tijelo ne činite samo vi", kaže profesor Rut Lej, direktor Odjeljenja mikrobiomskih nauka na Institutu Maksa Planka.

Bez obzira na to koliko se temeljno perete, svaki kutak, svaka pukotina vašeg tijela prekrivena je mikroskopskim stvorenjima.

To uključuje bakterije, viruse, gljivice i arheje (organizme koji su se nekad pogrešno svrstavali u bakterije).

VIŠE SMO MIKROBI NEGO LJUDI

Najveća koncentracija ljudskog mikroskopskog života u mračnim je dubinama crijeva, koja su lišena kiseonika.

"Mi smo više mikrobi nego ljudi", rekao je profesor Rob Najt s Univerziteta u San Dijegu. Procjene o tome koliki je udio mikroba u ljudskom organizmu vremenom su se mijenjale.

"Danas je procjena da je to otprilike jedan prema jedan, odnosno da ljudskih ćelija ima oko 43 odsto u ukupnom broju", dodaje Najt.

Međutim, genetski ljudi su potpuno inferiorni.

Ljudski genom sastavljen je od 20.000 gena. Ali ako se tome pridodaju geni ljudskog mikrobiomskog svijeta, ta brojka raste na između dva i dvadeset miliona mikrobiomskih gena.

"Ono što nas čini ljudima, po mom mišljenju, kombinacija je našeg DNK i DNK naših mikroba", rekao je mikrobiolog Sarkis Mazmanijan s kalifornijskog tehnološkog instituta "Caltech".

Bilo bi naivno misliti da ljudi nose toliko mikrobiomskog materijala bez ikakve interakcije ili uticaja na zdravlje.

Nauka ubrzano otkriva u kojoj mjeri oni imaju ulogu u probavnim i imunološkim sistemima, zaštiti od bolesti i proizvodnji vitamina.

To je nov način razmišljanja o ljudskom mikrobiomskom svijetu. Donedavno se odnos s mikrobima uglavnom svodio na ratovanje.

Antibiotici i vakcine, ljudsko oružje protiv onih koji uzrokuju boginje, mikrobakterijsku tuberkulozu ili protiv otpornih stafilokoka, spasili su ogroman broj života.

ZLATNI RUDNIK INFORMACIJA

Ali naučnici brinu o tome kakvu je štetu ljudski napad na "loše momke" napravio dobrim bakterijama.

"U posljednjih 50 godina ostvarili smo sjajan posao u eliminaciji zaraznih bolesti, ali zato svjedočimo velikom povećanju broja autoimunih bolesti i alergija. To je posljedica uspjeha u borbi s patogenima, doprinijeli smo razvoju novog seta bolesti s kojima sada moramo da se nosimo ", kaže profesorica Lej.

Mikrobiomi se, između ostalog, povezuju i s upalnim bolestima crijeva, Parkinsonovom bolešću, možda čak i s depresijom i autizmom.

A naučnici trenutno rade na tome da mikrobe pretvore u nov oblik lijekova.

Profesor Trevor Louli iz britanskog Instituta za genomiku i genetiku jedan je od onih koji pokušavaju da uzgoje mikrobiom zdravih ljudi i koriste ga za liječenje oboljelih.

"Sve je više dokaza da 'popravljanje' nečijeg mikrobioma može dovesti do remisije u bolestima poput ulceroznog kolitisa", rekao je Louli.

Mikrobiomska medicina u svom je razvoju, ali naučnici misle da će nadgledanje ljudskog mikrobioma uskoro postati svakodnevan događaj koji može osigurati zlatni rudnik informacija o ljudskom zdravlju. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije