Okolina

Pratite nas na Google news

50 godina obilježavanja Dana planete Zemlje, 50 godina ljudske štete

50 godina obilježavanja Dana planete Zemlje, 50 godina ljudske štete
Foto: Ben White/Unsplash | 50 godina obilježavanja planete Zemlje, 50 godina ljudske štete
N.N.

U više od 150 zemalja diljem svijeta, na današnji dan obilježava se Dan planeta Zemlje.

Planeta Zemlja treća je planeta do Sunca, a stara je 4,5 milijardi godina. Ukupno stanovništvo zemlje je 7,6 milijardi ljudi.

Ujedinjeni narodi (UN) su na konferenciji u Rio de Žaneiru i zvanično odredili 22. april kao Dan planete Zemlje, a ove godine u Bosni i Hercegovini, ali i u svim državama članicama UN-a, ovaj datum je u sjeni napora da se izborimo sa pandemijom virusa korona.

Vanredna situacija izazvana pandemijom COVID-19 u Bosni i Hercegovini, zaustavila je društveni život, ali ne i uništavanje prirodnih dobara radi koristoljublja i bogaćenja pojedinaca eksploatacijom prirode.

Tako se gradnja malih hidroelektrana čak intenzivira i to na netaknutim planinskim rijekama poput Bjelave, Vrhovinske rijeke i gornjeg toka Prače, pri čemu je postojanje neophodnih dozvola u najmanju ruku upitno, a legalnost gradnje u domenu pretpostavki, saopštili su iz Eko akcije.

"Ovog Međunarodnog dana majke Zemlje, sve oči su uprte u pandemiju COVID-19 - najveći test s kojim se svijet suočio od Drugog svjetskog rata. Moramo raditi zajedno kako bismo spasili živote, olakšali patnju i smanjili potresne ekonomske i socijalne posljedice. Uticaj virusa korona je istovremeno neposredan i užasan. Ali, postoji još jedna duboka opasnost - planeta razvija ekološku krizu. Biološka raznolikost je u velikom opadanju. Klimatski poremećaji približavaju se tački bez povratka. Moramo odlučno djelovati kako bismo zaštitili našu planetu i od virusa korona i od egzistencijalne prijetnje poremećaja klime. Trenutna kriza je nezapamćeni poziv za buđenje. Oporavak moramo pretvoriti u pravu priliku da stvari učinimo kako treba za budućnost", naveo je generalni sekretar UN-a.

Dan planeta Zemlje, ove je godine u znaku klimatskih promjena i obilježava se pod sloganom "Djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena i ublažavanju njihovih posljedica".

Iz Greenpeacea poručuju kako učinak ove krize pokazao koliko smo krhki, ali i da se s virusom korona pokazalo koliko brižni i hrabri jesmo i možemo biti; koliko su važna neka često zanemarena zanimanja i koliko je ključno slušati nauku i stručnjake.

"Iako trenutno svjedočimo padu emisija stakleničkih plinova zbog mjera poduzetih za borbu protiv virusa korona, nije izgledno da će to imati dugoročni učinak na globalno zatopljenje. Ne možemo si dopustiti da kad kriza prođe, odahnemo i vratimo se u 'normalu' jer je 'normala' značila iskorištavanje prirodnih resursa preko granica koje planeta može podnijeti, uništavanje bioraznolikosti je guranje planete u stanje sve dublje klimatske krize. Trebamo rješenja i korjenite dugoročne promjene. Trebamo zeleni oporavak i lidere koji su ga u stanju provesti", poručuju iz Greenpeacea.

Tokom pedeset godina od kako se obilježava Dan planete Zemlje svijet je uradio dosta toga kako bi joj naštetio.

1976. nesreća u hemijskoj fabrici u Sevezu, u Italiji

Na hiljade ljudi bilo je izloženo toksičnim isparenjima s najvišim nivoom dioksina koji je ikad zabilježen.

1979. Afera u Lav Kanalu

Od zakopanih toksičnih hemikalija u Lav Kanalu, blizu Nijagarinih vodopada, u Državi Njujork, porazboljevalo se na stotine građana, što je skrenulo pažnju na opasnost od industrijskog otpada.

1985. Otkriće ozonske rupe

Naučnici su iznad Antarktika otkrili teško oštećenje (crveno) zaštitnog ozonskog omotača. Krivci su hlorofluorougljenik i druge hemikalije.

1986. Nuklearna nesreća u Černobilju

U elektrani u Černobilju, u Sovjetskom Savezu, eksplodirao je nuklearni reaktor. Stradalo je 30 ljudi, a na skoro 2.800 kvadratnih kilometara morala je da bude izvršena evakuacija. Sve je to izazvalo nova podozrenja prema nuklearnoj energiji.

1989. otkriven efekat staklene bašte

Nasin klimatolog Džejms Hansen saopštio je američkom Kongresu da ugljen-dioksid i ostali gasovi koji zadržavaju toplotu a koji se oslobađaju sagorijevanjem fosilnih goriva već uveliko zagrijevaju planetu.

1989. Nuklearni moratorijum u SFRJ

Pod uticajem nesreće u Černobilju Skupština SFRJ u junu donosi Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana.

1991. Kuvajtska nafta u plamenu

Pred kraj rata u Persijskom zalivu Irak je zapalio više od 600 kuvajtskih izvora nafte. Izgorjelo je ili prosuto oko 1,5 milijardi barela nafte.

1995. gubitak Amazonske šume

Brzina krčenja šume dramatično raste, uglavnom radi stvaranja pašnjaka za stoku, zbog povećanog izvoza govedine iz Brazila.

1997. Apokalipsa

Naučnici su potvrdili da je hitridna gljivica koja uništava kožu vodozemaca, a koju šire ljudi, usmrtila na stotine varijeteta žaba i daždevnjaka.

1999. Bombradovanje južne zone

Tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije pogođena je petrohemijska industrija, što je dovelo do ekološke katastrofe.

2002. razbio se ledeni šelf Larsen B

Jedan Nasin satelit zabilježio je razbijanje ledenog šelfa od 3.250 kvadratnih kilometara, koje je trajalo mjesec dana. Šelf se odvojio od Antarktičkog poluostrva, koje se sve brže zagrijava.

2005. Uragan Katrina

Do sada najskuplji američki uragan odnio je 1.833 ljudska života i poplavio 80 odsto Nju Orleansa.

2006. Odsecanje peraja

Naučnici procjenjuju da između 26 i 73 miliona morskih pasa godišnje biva ubijeno radi svojih peraja. Ove brojke su šokirale i alarmirale javnost zbog populacija morskih pasa.

2006. Toksični otpad u obali slonovače

Otpad koji sadrži vodonik-sulfid i ostale hemikalije istovaren je u blizini luke Abidžan. Od njega je umrlo 15 i oboljelo 100.000 ljudi.

2006. Uspon Kine

Masovnom upotrebom uglja za nagli uspon privrede Kina je pretekla Sjedinjene Države na mjestu najvećeg zagađivača ugljen-dioksidom. Njene emisije gasa po glavi stanovnika ostaju znatno niže.

2006. Propadaju pčelinje kolonije

Pčelari počinju da prijavljuju misteriozno nestajanje pčela radilica, što izaziva propast mnogih kolonija.

2010. Izlivanje nafte

Usljed eksplozije platforme za podmorsko bušenje nafte poginulo je 11 radnika i izliveno više od 490 miliona litara nafte u Meksički zaliv, što je najveće izlivanje u istoriji Sjedinjenih Država.

2011. Katastrofa u fukušimi

Zemljotres i cunami izazvali su djelimično topljenje nuklearnog jezgra tri reaktora u japanskoj nuklearnoj elektrani, pri čemu su ogromne količine radioaktivnog materijala otišle u vazduh i more.

2012. Prostiranje arktičkog morskog leda

U septembru je zabIlježen prvi rekordni minimum, otprilike za dve Aljaske manje od uobičajenog.

2019. australijski požari

Zahvatili su područje veće od Islanda i usmrtili oko milijardu životinja.

2019. požari u Amazonskoj prašumi

Požari povezani s krčenjem šume obavili su veći dio Brazila dimom i podstakli strah da će se dijelovi prašume pretvoriti u suvu savanu.

2020. Dan Zemlje puni 50 godina i u sjeni je pandemije virusa korona

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije