KANBERA - Pripadnici plemena Aboridžina prije 10.000 godina pažljivo su ređali kamenje kako bi pratili kretanje Sunca.
Nedaleko od planine Rotvel, 50 kilometara zapadno od Melburna, naučnici su otkrili velike komade stijena za koje vjeruju da su Aboridžinima služili kao sunčani sat.
Oni su ustanovili da su stijene raspoređene veoma precizno i da su ih prastanovnici Australije koristili da bi pratili kretanje Sunca. To bi značilo da su Aboridžini bili prvi astronomi na svijetu, te da je njihov sunčani sat hiljadama godina stariji od Stounhendža i egipatskih piramida.
"Ovo kamenje je precizno postavljeno radi praćenja Sunčevog kretanja", kaže astrofizičar prof. Rej Noris iz Organizacije za naučna i industrijska istraživanja Državne zajednice Australije u Kanberi. "Ovo nije moglo slučajno da nastane, jer zahtjeva pažljiva mjerenja."
Kamenje je poređano u polukrug, pri čemu su dvije tačke na istoj liniji sa suncem na zalasku na dan ljetne dugodnevnice.
Ukoliko dalja istraživanja potvrde da je zaista riječ o drevnom sunčanom satu, to bi značilo da su tvorci čuvenog Stounhendža iz jugozapadne Engleske, za koji se vjeruje da je nastao prije oko 1.500 godina i da je ljudima služio za predviđanje astronomskih pojava, novajlije u odnosu na Aboridžine kada je riječ o astronomiji.
Egipatske piramide su sagrađene oko 2.500 godine p.n.e.