Bogate zemlje krive su za kilmatske promjene i one treba da preuzmu vođstvo u postizanju globalnog klimatskog sporazuma do 2015. i to je rok koji se mora poštovati, rekao je danas šef UN Ban Ki Mun.
On je na marginama međunarodnih razgovora o klimatskim promjenama u Kataru za agenciju AP izjavio da je "fer i razumno da razvijene zemlje treba da snose najveću odgovornost u borbi protiv globalnog zagrijavanja planete".
Komentari Ban Ki Muna odražavaju zabrinutost Kine i drugih zemalja u razvoju koje smatraju da bogate zemlje imaju istorijsku odgovornost za globalno zagrijavanje jer su njihove fabrike oslobađale najviše ugljenika u atmosferu, mnogo prije nego što su posljedice klimatskih promjena bile poznate.
"Fenomen klimatskih promjena nastao je kao posljedica industrijalizacije razvijenog svijeta. Fer je i razumno da razvijene zemlje treba da snose najveću odgovornost“, rekao je Ban Ki Mun.
Mnoge bogata zemlje, uključujući SAD i EU, kažu da suštinske razlike između razvijenih i zemalja u razvoju, što je bila misao vodilja dvodecenijskih razgovora o klimatskim promjenama, više ne odražava realno stanje.
Većina emisija sada dolazi iz zemalja u razvoju i Kina je preuzela vodeću poziciju od SAD, te postala najveći zagađivač svijeta ugljenikom.
Kako podijeliti teret smanjenja emisija u centru je rasprava o novom globalnom klimatskom sporazumu koji bi se primjenjivao na sve zemlje.
Jedini obavezujući sporazum do sada je Protokol iz Kjota, koji obuhvata samo emisije industrijalizovanih zemalja.
Prošle godine, vlade su odlučile da novi sporazum treba da bude usvojen 2015. i da stupi na snagu pet godina kasnije.
Očekuje se da će sastanak u Dohi proizvesti radni plan koji će osigurati da sporazum bude spreman do 2015.
"Ti rokovi se moraju ispoštovati. Nemamo vremena za gubljenje“, rekao je Ban Ki Mun.
On je dodao da se klima mijenja mnogo brže nego što neko može da razumije.
"Nauka je jasno rekla. Klimatske promjene izazvalo je ponašanje ljudi, prema tome mi moramo da damo rješenje“, rekao je generalni sekretar UN.
Ban Ki Mun došao je na razgovore u Dohu da "ubrza proces" prebacivanja svijeta na "zdraviju" energetiku i pomogne najranjivijim zemljama da se prilagode neizbježnim klimatskim promjenama.
Predstavnici vlada na razgovorima u Kataru, takođe, razmatraju produženje Protokola iz Kjota, koji ističe ove godine, kao "popunjavanje praznine" dok novi sporazum ne stupi na snagu.
SAD nikada se nisu pridružile Protokolu iz Kjota, djelomično jer nije pokrio zemlje u priovrednom zamahu kao što su Kina i Indija.
Zbog sličnih razloga Kanada, Novi Zeland i Japan ne žele da budu dio produženja što znači da će Protokol obuhvatiti samo Evropu i Australiju, na koje otpada manje od 15 odsto globalnih emisija.
Ipak, Ban Ki Mun tvrdi da je od suštinske važnosti da se sporazum produži, jer je to jedini zakonski obavezujući dokument kada se radi o klimatskim promjanama.
Opasne posljedice klimatskih promjena uključuju plavljenje priobalnih gradova i ostrvskih država, poremećaji u poljoprivredi i rezervama pijaće vode, a moguće su i pojave zaraznih bolesti, kao i izumiranje određenih biljnih i životinjskih vrsta.
Malibroj naučnika i dalje postavlja pitanje da li je globalno zagrijavanje posljedica ljudskih aktivnosti, kao što je emisija ugljenika, odnosno sagorijavanja fosilnih goriva.
Ban Ki Mun je rekao da je vrijeme da se konačno okončaju te sumnje o uzroku klimatskih promjena.
U istraživanju u kome je 2010. učestvovalo više od 1.000 priznatih naučnika, 97 odsto njih navelo je da vjeruje da je uzrok klimatskih promjena sagorijevanje fosilnih goriva.