Okolina

ČIMAERA: Vječni plamen iz planine

ČIMAERA: Vječni plamen iz planine
Foto: N.N. | ČIMAERA: Vječni plamen iz planine
N.N.

Na vrhu planine na jugozapadu Turske iz zemlje izlazi vatra. Taj fenomen poznat je pod nazivom vječni plamen Čimaera i vatra je to koja gori od davnih vremena. Lokalna legenda kaže da je to vatra koja dolazi od čudovišta, dijelom koze, zmije i lava. No, danas se ipak zna da je to gas koji dolazi iz dubine ove planine, no ne od fosilnih goriva, već od hemijske reakcije u stijenama.

Podaci međunarodnih naučnika iz "Deep Carbon Observatoryja" pokazuju kako je izvor tog gasa na našoj planeti uobičajeniji nego što se ranije mislilo.

"Te neobične izvore metana otkrili smo na mnogo lokacija. To nije rijedak fenomen", rekao je Đuzepe Etiope, jedan od naučnika koji su otkrili što je uzrok te vatre 2014. godine.

Tokom godina takvi izvori gasa otkriveni su u više od 20 zemalja, a otkrili su i kako je njihov uzrok puno kompleksniji nego što se ranije mislilo.

"Sada bolje razumijemo način na koji možemo napraviti metan. Ne postoji samo biološki način kakav poznajemo", rekla je Benedikte Menez, geomikrobiolog s Instituta za fiziku "Globe de Paris".

Abiotički metan, kako se naziva, ne uključuje raspadnute biljke, životinje ili alge zarobljene u stijenama, kao što je to slučaj kod biotskog metana. Hemijska reakcija koja proizvodi ove gasove uključuje vodu i stijene ponekad kilometrima ispod površine Zemlje, piše "The New York Times".

Godinama je ova organizacija prikupljala i analizirala uzorke gasa sa stotinu različitih lokacija. Uz specijalne instrumente otkrili su recept nastajanja tog gasa - vodonik iz vode se miješa sa anorganskim ugljen-dioksidom iz minerala ili gasa. Dodaje se još jedan mineral bogat metalom kako bi se proces odvijao i nastaje abiotički metan.

Vodonik dolazi iz procesa serpentinizacije, no recept varira. Različite lokacije mogu koristiti različite minerale ili izvore ugljen-dioksida iz svoje okoline. Temperature mogu varirati od onih ispod 121 stepen Celzijusa, do 400 stepeni Celzijusa.

Tako su požari u Čimaeri bili posljedica vapnenca bogatog ugljen-dioksidom ili kalcijum-karbonatom i serpentiniziranih stijena bogatih vodonikom, koje je polijevala kišnica. U svakom slučaju, vidi se hemosinteza, verzija fotosinteze, u kojoj energija dolazi iz hemijske reakcije, koje se mogu koristiti, što je osnova za sve ekosisteme na planeti.

U nekim slučajevima, hemosinteza takođe proizvodi aminokiseline, građevne elemente života.

Uz nove specijalne alate, istraživači mogu otkriti da li je taj metan stigao iz nekog drevnog života ili beživotnih stijena. Na takav način otkrivaju tajanstvenu priču našeg života na Zemlji, ali i mogućnosti života negdje drugo, kao npr. na Marsu, ili na Enceladu, prirodnom Saturnovom satelitu.

Naučnici poput Menezove misle kako je hemosinteza možda bila prije fotosinteze i omogućila pojavu mikroba koji jedu i proizvode metan.

"Znamo da se život nije pojavio iz ničega", rekla je.

U budućnosti, istraživači se nadaju da će saznati koliko metana ima i gdje se skladišti.

(Express)

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije