SARAJEVO- Iako Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim vodnim resursima, njene rijeke zagađene su i svakodnevno ugrožene jer većina gradova ispušta otpadne vode iz kanalizacionih sistema direktno u rijeke, a i građani nerijetko smeće bacaju u vodu i na obale. Samo gornji tokovi Une, Sane i Neretve imaju uglavnom dobar kvalitet vode.
Ovo je, prema mišljenju stručnjaka, najveći problem u cijeloj BiH, a posebno u Kantonu Sarajevo, koji ima više od pola miliona stanovnika.
Od 122 industrijska postrojenja za tretman otpadnih voda koja su funkcionisala prije rata, danas je u pogonu samo njih nekoliko.
Relativno malo ih se koristi u eksploataciji, a mnoga od njih su izvan bilo kakve upotrebe.
Ovih dana i u BiH se obilježava Svjetski dan voda. Agencija za vodno područje rijeke Save organizovala je niz aktivnosti i manifestacija u Zenici, kako bi obilježila ovaj dan, ali i kroz seminare i priloge u medijima probudila svijest građana o značaju zaštite voda.
Dalila Jabučar, izvršni direktor Instituta za hidrotehniku u Sarajevu, kaže da je sreća što industrija nije toliko razvijena kao prije rata, jer većina industrijskih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda je devastirana i nije u funkciji.
"Posebno zabrinjavajuća situacija je u Sarajevu, kojem prijeti nestašica vode. Vodovodna mreža je oštećena, akumulacije će biti slabije zbog malo padavina i prijetnje sušom, tako da će se Sarajlije, pored noćnih redukcija vode, u toku ljeta suočiti i sa dnevnim redukcijama", kaže Jabučareva.
Smatra da je potrebno da što prije reaguje preduzeće "Vodovod i kanalizacija" kako bi započelo rekonstrukciju vodovodne mreže, ali i da građani moraju biti odgovorniji po pitanju trošenja vode.
Indira Sulejmanagić iz Odbora Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH ističe da su pročistači otpadnih voda jako skupi projekti, ali da ih uz pomoć međunarodnih donacija lokalne zajednice polako grade.
"U Živinicama bi uskoro trebalo da bude završen pročistač otpadnih voda. To je veoma važan projekat za ovaj kraj, jer će pročišćavati jezero Modrac kod Tuzle, iz kojeg se ovaj kraj napaja vodom", kaže Sulejmanagićeva.
Ona dodaje da je počela i rekonstrukcija pročistača kod Ljubuškog, te da se radi na projektu i u Bihaću.
Sve ovo pomaže međunarodna zajednica uz učešće lokalnih zajednica, a ostatak novca, da bi bila zatvorena finansijska konstrukcija, obezbjeđuje Fond za okoliš FBiH.
Objašnjava da ima i nekoliko manjih pročistača na području FBiH, te da je najinteresantniji onaj u Trnovu, kod Sarajeva, jer služi za pročišćavanje vode u oba entiteta.
"Potpisan je i ugovor za pročistač u Butilama. To je veoma skup projekat koji će koštati 50 miliona KM. Trenutno se u vezi s tim spore u KS, neki misle da nam to ne treba, da je preskupo. Skup projekat jeste i nije dovoljno samo izgraditi ga, trebaće puno novca za njegovo održavanje, zbog toga bi i cijena vode trebalo da bude znatno veća", objasnila je Sulejmanagićeva.