BOSANSKA KRUPA - Kolonija dabrova izgradila je branu na rijeci Krušnici, desnoj pritoci Une, a tragovi njihovog vrijednog rada vidljivi su na brojnom drveću koje raste uz ovu rijeku.
Ovo je poslije dugog niza godina prvi slučaj da su ove životinje primijećene na nekom od ovdašnjih vodotokova.
"Prije nekoliko mjeseci primijetili smo branu koju su izgradili. Radilo se o mužjaku i ženki koji su na ove prostore vjerovatno došli u potrazi za čistijim vodama. Poslije toga, njihov broj se značajno povećao", kaže nastavnik biologije Fadil Bužimkić.
On je dodao kako su lovci i ribolovci pojačali kontrolu oko mjesta koje su dabrovi izabrali za dom kako bi stali ukraj eventualnim krivolovcima. Prema njegovim riječima, dabrovi su vodozemci koji obitavaju samo u čistim vodama i škodi im svako onečišćenje.
"Povratak ovih životinja je znak da su rijeke čistije nego ranije iz razloga što ne rade velika industrijska postrojenja koja su ranije bila najveći zagađivači ovdašnjih rijeka", istakao je Bužimkić.
On je dodao kako dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom. Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu koja je istovremeno i njegova zaštita od grabežljivaca.
Dabrovi su isključivo biljojedi i žive u monogamnim zajednicama. Ženka prosječno okoti od jednog do pet mladunaca koji se vrlo brzo osamostaljuju.
Pretpostavlja se kako su dabrovi na ove prostore migrirali iz susjedne Hrvatske gdje su nestali krajem 19. vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije deset godina ponovo vraćeni u nekadašnja staništa u toj zemlji.