BIJELjINA- Globalno posmatrano, može se reći da je Konferencija UN u Kankunu zapravo bila kraj jedne epohe - nafta ne može više biti osnova za planiranje budućeg razvoja i postavlja se pitanje šta dalje, smatra Snežana Jagodić - Vujić, predsjednik Saveza ekoloških snaga sjeverostočne BiH i predjednik nevladine organizacije "Eko-put" - Bijeljina.
"Odgovor je u uvođenju novih energija i u pozivu da se intenzivira rad na usavršavanju, korištenju i pronalaženju novih alternativnih izvora energije, sa konstantnim smanjivanjem stakleničkih gasova. Ponovo je dat svijetu jasan signal da su klimatske promjene ozbiljan problem, u kome svaka zemlja ponaosob mora preuzeti svoj dio odgovornosti", rekla je Jagodić - Vujić Srni, komentarišući završeni samit o globalnim klimatskim promjenama u Kankunu.
Na konferenciji UN u meksičkom ljetovalištu Kankun postignut je dogovor o borbi protiv klimatskih promjena, uključujući osnivanje Fonda za pomoć zemljama u razvoju. Učesnici samita su prihvatili kompromisni tekst, koji su izradili meksički domaćini, a koji navodi da je potrebno dodatno smanjenje emisije ugljen-dioksida.
"Nije, međutim, ustanovljen mehanizam za ostvarivanje obećanja koje su zemlje učesnice dale. Delegati su bučno pozdravili govore predstavnika zemalja koje su izazvale najviše problema tokom pregovora - Japana, Kine i SAD - dok su jedan za drugim izražavali podršku nacrtu dogovora", podsjetila je ona i dodala da je cilj Zelenog klimatskog fonda da prikupi 100 milijardi dolara do 2020. godine da bi bile zaštićene siromašne zemlje od posljedica klimatskih promjena i da bi im se pomoglo da razviju nove, čistije tehnologije.
Skoro 200 zemalja okupljenih na konfenerciji UN o klimi u Kankunu usvojilo je dokument koji predviđa niz mehanizama za borbu protiv klimatskih promjena, uključujući i osnivanje Zelenog fonda za pomoć zemljama u razvoju.
Dogovor iz Kankuna "otvara novu eru u međunarodnoj saradnji u oblasti klimatskih promjena", a takođe omogućava da se ostavi otvoreno i pitanje protokola u Kjotu, jedinog trenutno pravno obavezujućeg dokumenta o klimi.
Evropska unija pozdravila je postizanje sporazuma u Kankunu, ocijenivši da je riječ o važnom koraku ka stvaranju globalnog okvira u kojem će se odvijati akcija za sprečavanje klimatskih promjena.
"Imali smo priliku da propratimo još jednu konferenciju UN-a, na kojoj je puno rečeno, obećano, kompromisi napravljeni, dogovori postignuti, a mi svakodnevno osjećamo posljedice klimatskih promjena koje se dešavaju svugdje na planeti Zemlji.
Ovih dana i sami smo imali priliku da osjetimo pun udarac klimatskih promjena kada nas je zadesila katastrofalna poplava. Postali smo svjesni da se pomahnitala priroda i klimatske promjene ne dešavaju tamo negdje daleko, već upravo ovdje kod nas, ispred naših sopstvenih vrata", rekla je Jagodić - Vujić i zapitala :
"Šta ćemo učiniti o tom pitanju u budućnosti i koliko može svako od nas pojedinačno da doprinese da se nastala situacija prevaziđe"?.
Političari su, dodala je ona, rekli svoje, a da li je to dovoljno ili se mora još raditi na konkretnim aktivnostima koje će pokazati rezultate.
"Sada smo imali priliku da vidimo šta se dešava kada se ljudskom arogancijom i nemarom ošteti eko-sistem jedne rijeke i kada se ona pobuni protiv toga. Sječa šume i nedostatak šumskog pojasa oko rijeke Drine, pregrađene starače, velike rupe koje ostaju poslije eksploatacije šljunka - pretvorene u divlje deponije smeća, odvodni i protočni kanali, pretvoreni u smetljarnike - bili su dovoljni da voda nema gdje da da otekne nego se pomahnitalo razlije u bujici na nekoliko sela i dođe do ulaza u grad", priča za Srnu Jagodić - Vujić.
Ona smatra da je "na svima nama pojedinačno, a i društvu u cjelini, da se osvijestimo i shvatimo da živimo na ovoj planeti zajednički, da dijelimo isti vazduh, istu klimu, isti eko-sistem i da to treba da zaštitimo od nas samih i našeg pogrešnog odnosa prema životnoj sredini"".