MOSKVA - Ekološke grupacije "Grinpis" i Svjetski fond za prirodu upozorile su danas da bi pravljenje bušotina radi proizvodnje nafte na ruskom Arktiku moglo da ima katastrofalne posljedice zbog pomanjkanja tehnologije i infrastrukture za borbu protiv mogućeg izlivanja nafte.
Ovi ekolozi su u izvještaju procijenili rizike od izlivanja nafte u Pečorskom moru na ruskom Arktiku gdje je ruska državna kompanija "Gasprom" postavila ogromnu naftnu platformu za izradu bušotina.
U izvještaju je zaključeno bi veliko isticanje nafte iz bušotine "Prirazlomnaja" moglo da zagadi zaštićena područja i prirodna bogatstva na obali i ostrvima u roku od 20 sati poslije isticanja, dok bi službama za vanredne situacije bilo potrebno najmanje tri dana da stignu u to područje. Ta platforma je udaljena oko 1.000 kilometara od najbliže luke Murmansk, prenijela je agencija AP.
Direktor grupacije "Grinpis internešenel" Kumi Naido je na konferenciji za štampu ukazao da izvještaj predstavlja odraz "veoma uvjerljive realnosti, s obzirom na to da bi naftnu mrlju na Arktiku bilo gotovo nemoguće očistiti".
Potencijalno isticanje 10.000 tona nafte tokom pet dana zagadilo bi pola miliona kvadratnih kilometara vode, upozoreno je u izvještaju.
Ekološki aktivisti insistiraju na tome da je proizvodnja nafte na Arktiku neprofitabilna i da ne može da opstane bez vladinih subvencija.
"Naftne kompanije ne bi tako rado hrlile na Arktik da nije političara koji ih podstiču na to", ukazao je direktor za Rusiju u Svjetskom fondu za prirodu Igor Čestin.
Ruske naftne kompanije nikada ranije nisu poslovale u tako teškim i surovim uslovima kakvi vladaju na ledom okovanom Arktiku.
"Gasprom" je bio pionir u razvoju ruskog Arktika. To je prva ruska kompanija koja je prošle godine otpočela pravljenje bušotina u Pečorskom moru na sjeverozapadu Rusije. Procjenjuje se da to naftno polje sadrži oko 6,6 miliona tona nafte.
Ekolozi tvrde da istraživanje nafte na Arktiku predstavlja opasnost koju čovjek ne smije sebi da dozvoli jer ne postoji isprobana tehnologija za otklanjanje naftnih mrlja u ledenim uslovima, prije svega ispod leda.
Jedno prošlogodišnje ispitivanje agencije AP je pokazalo da svake godine iscuri najmanje jedan odsto ruske godišnje proizvodnje nafte, odnosno oko pet miliona tona. Smatra se da su istrošena infrastruktura i oštra klima glavni uzroci isticanja nafte.