Okolina

Ispod površine okeana otkrivene naslage stare 2,6 miliona godina

Ispod površine okeana otkrivene naslage stare 2,6 miliona godina
Foto: Pixabay/Ilustracija | Ispod površine okeana otkrivene naslage stare 2,6 miliona godina

Nalazi radioaktivne prašine duboko ispod površine okeana sugerišu da se Zemlja kreće kroz masivan oblak čestica i plina nastao nakon snažne eksplozije zvijezde.

U posljednjih 33.000 godina svemir kontinuirano zasipa Zemlju rijetkim izotopom gvožđa koji nastaje u supernovama. Ovo nije prvi put da je izotop gvožđa-60 nađen na našoj planeti, što doprinosi sve većem broju dokaza da se Zemlja već neko vrijeme kreće kroz međuzvjezdani oblak prašine koji je vjerovatno nastao nakon supernove koja se dogodila prije više miliona godina.

Nuklearni fizičar Anton Valner s Australijskog nacionalnog univerziteta je prije nekog vremena datirao naslage tog izotopa u morskom dnu na prije 2,6 miliona i šest miliona godina, što sugeriše da je u tom periodu na Zemlju padala prašina supernove. Međutim, sada su nađeni dokazi da je gvožđe-60 palo na našu planetu u zadnjih 20 godina, piše "Sajns Alert".

Prije nekoliko godina naučnici su objavili da je u svemirskom prostoru oko Zemlje otkriveno gvožđe-60, a sada je Valner pronašao taj izotop u pet uzoraka uzetih s morskih dubina, s time da su neki bili stari i 33.000 godina. Otkrio je da je količina gvožđa-60 u uzorcima bila prilično jednaka tokom ijcelog vremenskog razdoblja.

Međutim, postoji jedan problem. Naša planeta se trenutno kreće kroz područje koja se naziva Lokalni međuzvjezdani oblak, a koji se sastoji od plina, prašine i plazme. Ako je ovaj oblak nastao nakon eksplozija zvijezda, odnosno supernova, onda je razumno očekivati ​​da na Zemlju već neko vrijeme pada prašina sa gvožđem-60, što je dokazivao i Valner.

Ali ako je Lokalni međuzvezdani oblak zaista izvor gvožđa-60, njegov nivo je trebala naglo da poraste kada je Sunčev sistem ušao u oblak, što se dogodilo u zadnjih 33.000 godina. Najstariji uzorak s ovim izotopom je u tom slučaju trebao imati najmanje nivo gvožđa-60 - što nije bio slučaj.

Stručnjaci smatraju da je moguće da Lokalni međuzvjezdani oblak i prašina supernove nisu jedinstvena struktura, već da su se pojavili u isto vrijeme, odnosno da su ostaci supernove koja se dogodila prije više miliona godina ostali u nekim dijelovima međuzvjezdanog oblaka.

"Neka nedavna istraživanja sugerišu da bi se gvožđe-60 zarobljeno u česticama prašine moglo kretati ​​u međuzvezdanom mediju. To bi značilo da ovaj izotop možda dolazi iz još starijih supernova i da mi hvatamo neku vrstu njihovih jeka", rekao je Valner.

Stručnjaci vjeruju da ćemo doći do odgovora ako potražimo još uzoraka sa gvožđa-60, pogotovo onih koji su stari između 40.000 godina i oko milion godina. U tom slučaju, ako se nivo gvožđa-60 povećava sa starošću uzorka, to bi značilo da izotop dolazi od drevne supernove, prenosi portal "Indeks".

S druge strane, veći nivo izotopa u novijim uzorcima pokazale bi da je izvor gvožđa-60 Lokalni međuzvjezdani oblak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije