Okolina

Istraženo 300 metara najdužeg speleološkog objekta na Balkanu

Istraženo 300 metara najdužeg speleološkog objekta na Balkanu
Foto: Ilustracija | Istraženo 300 metara najdužeg speleološkog objekta na Balkanu

Jamski sistem Kita Gaćešina - Draženova puhaljka je najduži speleološki objekat na Balkanu, koji se nalazi na južnom dijelu Velebita, u Hrvatskoj, koji se zove Crnopac, iznad Gračaca.

Speleološki odsjek "Velebit" organizovao je posjetu ovom jamskom sistemu u cilju nastavaka istraživanja.

U istraživanju je učestvovalo 10 članova Speleološkog odsjeka "Velebit" Zagreb, jedan član Speleološke udruge "Eastavela" Rijeka, ali i tri člana Speleološkog društva "Ponir" Banjaluka.

U Speleološkom društvu "Ponir" Banjaluka rekli su da su u istraživanju učestvovali od 29. decembra 2018. godine do 1. januara ove godine.

Za vrijeme boravka u speleološkom objektu istraženo je i topografski snimljeno oko 300 m kanala, a dužina objekta je povećana s prethodnih 36.900 m na 37.200 m.

"Tokom prvog dana spustili smo se u dubinu od 350 metara i transportovali opremu i namirnice potrebne za boravak u jami. Ulazak i transport su trajali oko osam sati zbog velikog broja ljudi i količine opreme", kazao je Dejan Blaženović, član ovog društva.

Kako je kazao, tokom boravka u jami spavali su u Trilom bivku, koji je jedan od četiri bivka, odnosno skloništa, u jami, na dubini od 350 metara i oko tri kilometra od ulaza u jamu.

"Drugi dan učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe i istraživanje je počelo. Grupama je bilo potrebno i do tri sata hodanja, penjanja i provlačenja kroz jako uske prolaze da dođu do mjesta gdje se nastavlja istraživanje i još toliko za povratak do bivka po završetku istraživanja", istakao je Blaženović.

Kako kaže, daleko od telefonskog signala i veza sa vanjskim svijetom, bili su oslonjeni samo na svoje i timske sposobnosti.

"Opasnosti od pada kamena, iznenadne provale vode, poskliznuća, pucanja opreme, koje vrebaju u tom prirodnom elementu, činile su da intenzivnije osjećamo život i da se  više osjećamo ljudima. Žuljevi, bolovi, modrice, umor i hladnoća su stvarni kao i olakšanje kad se dočepate skloništa", kazao je Blažević.

Treći dan, kako kaže, grupe su se vraćale na mjesta koja su istraživale prethodni dan, a četvrti dan je bio dan za povratak na površinu. Spakovali su opremu, pokupili smeće i krenuli ka izlazu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije