Prema UN-u, polovina svjetskog stanovništva već se suočava sa oskudicom vode i klimatskim promjenama, a očekuje se da će sve veća tražnja samo povećati nestašicu.
Upotreba vještačke inteligencije širi se vrtoglavom brzinom.
Ali to je jedna žedna tehnologija, kojoj je potrebna voda za hlađenje i proizvodnju ogromne količine električne energije koju koristi.
Prema Ujedinjenim nacijama, polovina svjetskog stanovništva već se suočava sa oskudicom vode i klimatskim promjenama, a očekuje se da će sve veća tražnja samo povećati nestašicu, prenosi BBC.
Hoće li rapidno širenje vještačke inteligencije pogoršati stvari?
Koliko vode troši veštačka inteligencija?
Izvršni direktor OpenAI-ja Sem Altman kaže da se za jedan upit ČetGPT-u potroši petnaestina kafene kašičice vode.
Međutim, studija američkih univerzitetskih profesora u Kaliforniji i Teksasu zaključila je da 10-50 odgovora kompanijinog modela GPT-3 troši i do pola litra vode, što znači između dvije i 10 kafenih kašičica vode po odgovoru.
Procjene upotrebljene količine vode variraju u zavisnosti od stvari kao što su tip upita, dužina odgovora, gdje se odgovor obrađuje i faktori uzeti u obzir tokom proračuna.
Prochena američkih profesora, od 500 mililitara za otprilike 10-50 upita, obuhvata i vodu korišćenu za stvaranje upotrebljene energije, kao što je para koja pokreće turbine u elektranama na ugalj, gas ili nuklearnu energiju.
Altmanova cifra možda to ne obuhvata.
Kada ga je BBC pitao, OpenAI nije pružio detalje proračuna.
Ipak, potrošnja vode se uklapa u tu računicu.
OpenAI kaže da ČetGPT odgovara na milijardu upita svaki dan, a on je samo jedan od mnogih botova vještačke inteligencije.
Američka studija procjenjuje da će do 2027. godine industrija vještačke inteligencije svake godine trošiti četiri do šest puta više vode nego čitava Danska.
„Što više vještačke inteligencije koristimo, to više vode trošimo", kaže jedan od autora studije, profesor Šaolei Ren sa Kalifornijskog univerziteta u Riversajdu.
Kako vještačka inteligencija koristi vodu?
Onlajn aktivnosti, od mejlova i striminga do generisanja eseja i dipfejkova, obrađuju ogromni rafovi kompjuterskih servera u velikim pogonima zvanim data centri – od kojih su neki veliki kao nekoliko fudbalskih terena.
Oni se zagrijavaju dok struja prolazi kroz kompjutere.
Voda, obično čista, pijaća voda, često je ključni element u sistemima hlađenja.
Metodi variraju, ali neki mogu da ispare u atmosferu i do 80 odsto vode koje koriste.
Zadaci vještačke inteligencije zahtijevaju mnogo više kompjuterske snage od konvencionalnih onlajn zahtjeva poput kupovine i pretraživanje neta, naročito za složene aktivnosti kao što su generisanje slika ili snimaka.
I zato ona troši više struje.
Razliku je teško kvantifikovati, ali procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA) sugeriše da jedan upit za ČetGPT koristi skoro deset puta više struje od jedne pretrage u Guglu.
A više struje znači više toplote i zato je potrebno više hlađenja.
Koliko brzo raste upotreba vode za vještačku inteligenciju?
Velike AI kompanije ne objavljuju konkretne podatke o potrošenoj vodi za rad vještačke inteligencije, ali je njihova ukupna potrošnja u porastu.
Gugl, Meta i Majkrosoft, koji su veliki investitori i dioničari u Open AI, zabilježili su značajno povećanje trošenja vode od 2020. godine, prema njihovim ekološkim izvještajima.
Guglovo trošenje vode se u tom periodu skoro udvostručilo.
Amazon veb servisi (AVS) nije objavio vlastite cifre.
Uz očekivanje da će potražnja za vještačkom inteligencijom porasti, IEA predviđa da će se trošenje vode u data centrima skoro udvostručiti do 2030. godine, računajući u to i vodu korišćenu za pravljenje struje i proizvodnju kompjuterskih čipova.
Gugl kaže da su 2024. godine njegovi data centri izvukli 37 milijardi litara vode iz vodenih resursa, od čega je 29 milijardi litara bilo „potrošeno", što se uglavnom odnosi na isparavanje.
Da li je to mnogo?
Zavisi sa čim poredite.
To bi, na primjer, namirilo preporučeni dnevni minimum Ujedinjenih nacija od 50 litara dnevno za 1,6 miliona ljudi tokom godinu dana ili, prema Guglu, za godinu dana navodnilo 51 golf teren na jugoistoku SAD.
Zašto se data centri grade u sušnim predelima?
Protivljenje meštana data centrima završavalo je u vestima poslednjih godina u nekim dijelovima svijeta sklonim sušama, među njima u Evropi, Latinskoj Americi i američkim saveznim državama kao što je Arizona.
U Španiji je ekološka grupa po imenu „Vaš oblak isušuje moju rijeku" formirana kako bi se borila protiv širenja data centara.
U Čileu i Urugvaju, objema zemljama pogođenim teškim sušama, Gugl je pauzirao ili promijenio planove za data centre nakon protesta zbog dostupnosti vode.
Abhidžit Dubej, izvršni direktor NTT Date, koja vodi više od 150 data centara širom svijeta, kaže da postoji „porast interesovanja" za gradnjom centara u toplim, suvim regionima.
Faktori kao što su dostupnost zemljišta, energetska infrastruktura, obnovljiva energija kao što su solarna i energija vjetra, kao i povoljna regulativa, mogu učiniti te oblasti privlačnim, objašnjava on.
Eksperti takođe ističu da vlažnost pojačava koroziju i znači da je više energije potrebno za hlađenje zgrade, što je još jedna prednost sušnih lokacija.
Gugl, Majkrosoft i Meta navode u ekološkim izvještajima da koriste vodu iz suvih oblasti.
Prema najskorijim ekološkim izvještajima ovih kompanija, Gugl kaže da je 14 odsto vode koju on izvlači iz oblasti sa „visokim" rizikom od oskudice vode, a još 14 odsto iz oblasti sa „srednjim" rizikom, dok Majkrosoft kaže da izvlači 46 odsto vode iz oblasti sa „opterećenjem vode", a Meta kaže da uzima 26 odsto vode iz oblasti sa „visokom" ili „ekstremno visokom" opterećenjem vode.
AVS nije objavio njegove podatke.
Da li postoje druge opcije za hlađenje?
Suvi ili vazdušni sistemi hlađenja mogu da se koriste, ali obično troše više struje od onih zasnovanih na vodi, kaže profesor Ren.
Majkrosoft, Meta i Amazon kažu da rade na sistemima „zatvorene petlje", gdje voda, ili neka druga tečnost, cirkuliše sistemom bez potrebe da ispari ili bude zamenjena.
Dubej smatra da je vjerovatno da će u budućnosti takvi sistemi biti naširoko zahtijevani u sušnim oblastima, ali kaže da je industrija još u „vrlo ranoj" fazi njihovog usvajanja.
Programi u kojima se toplota iz data centara iskorišćava za upotrebu u lokalnim domovima već se koriste ili su u planu u zemljama kao što su Njemačka, Finska i Danska.
Eksperti kažu da kompanije obično više vole da koriste čistu svježu vodu, poput pijaće, jer smanjuje rizik od rasta bakterija, začepljivanja i korozije.
Međutim, neke kompanije povećavaju upotrebu izvora nepijaće vode kao što su morska ili industrijske otpadne vode.
Da li je korist vrijedna ekološke cijene?
Vještačka inteligencija se već koristi za smanjivanje pritiska na planetu, na primer, da pronalaženjem curenja potentnog gasa efekta staklene bašte metana ili preusmjeravanjem saobraćaj na načine koji će smanjiti potrošnju goriva.
Tomas Devin, globalni direktor Kancelarije za inovacije pri UNICEF-u, kaže da bi vještačka inteligencija mogla da donese promjene deci širom svijeta kad su u pitanju obrazovanje, zdravlje i potencijalne klimatske promjene.
Ali on kaže da bi volio da vidi kako se kompanije među osobom utrkuju ka „efikasnosti i transparentnosti" umjesto da jednostavno samo „izbacuju najmoćniji i najnapredniji model".
On bi volio da kompanije počnu da objavljuju modele u režimu otvorenog koda, što znači da ih učine dostupnim svakome za upotrebu i prilagođavanje.
Devin tvrdi da će to smanjiti potrebu za procesima učenja modela koji troše mnogo energije i vode, hraneći ih velikim količinama podataka koje potom mogu da obrade i na kojim zasnivaju odgovore.
Međutim, Lorena Džaume-Palasi, nezavisna istraživačica koja savjetuje nekoliko evropskih vlada, tela EU i UN, i vodi mrežu Etičko tehnološko društvo, kaže da „ne postoji" način da masivni rast vještačke inteligencije postane ekološki održiv.
„Možemo da ga učinimo efikasnim, ali da bi postao efikasan, moraćemo da stvorimo veću upotrebu."
„Na duže staze, nemamo dovoljno sirovina da bismo održali ovo nadmetanje za stvaranje većih i bržih sistema vještačke inteligencije", kaže ona.
Šta kažu tehnološke kompanije?
Gugl, Majkrosoft, AVS i Meta kažu da pažljivo biraju tehnologije hlađenja na osnovu lokalnih uslova.
Svi su zacrtali ciljeve da postanu „vodeno pozitivni" do 2030. godine.
To znači da im je cilj da, u prosjeku računajući sve njihove operacije, vrate više vode u prirodu nego što je izvuku.
Da bi to postigli, oni finansiraju i podržavaju projekte za očuvanje i dopunjavanje zaliha vode u oblastima u kojima rade, na primjer, obnavljajući šume ili močvare, otkrivajući curenja ili unapređujući navodnjavanje.
AVS kaže da je on 41 odsto na putu do postizanja tog cilja, Majkrosoft kaže da je na „dobrom putu", a cifre koje su objavili Gugl i Meta pokazuju značajan porast u količinama vode koje nadopunjuju.
Ali Devin iz UNICEF-a kaže da, generalno gledano, „mora još mnogo toga da se uradi" da bi se postigli ti ciljevi.
OpenAI kaže da „radi vrijedno" na efikasnosti vode i energije, i dodaje da „promišljanje najbolje upotrebe kompjuterske snage ostaje od kritičke važnosti".
Ali profesor Ren kaže da su potrebni dosledniji i standardizovaniji izvještaji industrije o trošenju vode: „Ako ne možemo da ga izmjerimo, njime ne možemo da upravljamo."