LONDON - Naša civilizacija nije prva čiji opstanak ugrožavaju klimatske promjene - to isto dogodilo se i Rimskom carstvu, tvrdi tim švajcarskih naučnika.
Grupa arheologa, klimatologa, geografa i istoričara, koja je pomoću godova stabala proučavala uticaj nestabilnih meteoroloških obrazaca na ljudsku istoriju, ustanovila je da postojati veza između naglih promjena klime i krupnih društvenih zbivanja.
Istraživači su otkrili da se razdoblja toplog, vlažnog vremena podudaraju sa prosperitetom i usponom društava, a periodi klimatske nestabilnosti sa političkim previranjima, kao što su propast Rimskog carstva i tridesetogodišnji rat, piše londonski "Telegraph".
Naučnici su rekonstruisali istoriju evropske ljetne klime tokom posljednjih 2.500 godina na osnovu 9.000 drvenih artefakata iz uzoraka subfosilnih, arheoloških, istorijskih i živih debala porijeklom iz Njemačke, Francuske, Italije i Austrije.
Ustanovili su da meteorološki uslovi utiču na rast godova drveća. Tokom dobrih sezona, kada vode i hranjivih tvari ima u izobilju, drveće oblikuje široke godove, dok u nepovoljnim klimatskim uslovima godovi rastu u užim formacijama.
Upoređivanjem ovih podataka sa razvojem civilizacije u proteklih 2.500 godina, naučnici su otkrili da postoji veza sa nivoom prosperiteta prethodnih društava, kao što su Rimsko carstvo i Srednji vijek.
Topla i vlažna ljeta su karakteristična za periode rimskog i srednjevjekovnog prosperiteta, dok se klimatska nestabilnost između 250. i 600. n.e. poklapa sa propašću Rimskog carstva, razdobljem varvarskih invazija, političkih previranja i seobama naroda, ističu naučnici u studiji objavljenoj u časopisu "Science".
Naučnici su, takođe, otkrili da povećana vlažnost predstavlja odličnu osnovu za množenje glodara u doba kuge.
"Gledajući unazad 2.500 godina, postoje primjeri u kojima su klimatske promjene uticale na ljudsku istoriju", navodi Ulf Buntgen, paleoklimatolog na švajcarskog Saveznog instituta za šume i snijeg i jedan od autora studije.
Prema njemu, rezultati istraživanja mogli bi da pomognu u razvoju budućih klimatskih modela i da posluže kao upozorenje na to kako promjena klime može da utiče na društvo.
"Naši rezultati će nam pomoći da budemo oprezniji, imajući u vidu da naša moderna civilizacija nije imuna na klimatske promjene", kazao je Buntgen.