Stanovnici pojedinih gradova Bosne i Hercegovine žive u gotovo najzagađenijim gradovima u Evropi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu. U trenutnom periodu zrak u Sarajevu, Tuzli i Jajcu je okarakterisan kao nezdrav dok je indeks kvaliteta zraka u Visokom, Zenici i Lukavcu iznad 200 te je okarakterisan kao vrlo nezdrav.
"Ono što se najviše ističe kada je u pitanju Bosna i Hercegovina su, suštinski gledano, industrijski zagađivači - ma koliko taj pojam nekad djelovao apsurdno našim građanima, termoelektrane spaljuju ogromne količine uglja, koji je nerijetko upitnog kvaliteta. Naravno, svoj doprinos daju i građani, koji pod opravdanjem teže materijalne situacije u energetski neefikasnim objektima koriste za ogrijev čvrsta goriva. Još kada tu dodamo azotne okside koji mahom potiču iz saobraćaja i sve ostale faktore zagađenja vazduha, dobijemo zemlju koja se po stepenu aerozagađenja nadmeće s Kinom", riječi su Marija Crnkovića, predsjednika Udruženja "Green team" iz Novog Grada.
Prema njegovim riječima, zagađivači vazduha se prije svega mogu dijeliti na one nastale u okviru procesa koji se odvijaju u životnoj sredini, te na one nastale direktnim i indirektnim djelovanjima čovjeka.
"Dobar dio problema vidim u tome što nam balkanska kultura življenja i ekonomska situacija uporno zatvaraju oči pred problemom koji nas doslovno ubija. Imamo preko 3.000 smrti na godišnjem nivou koje su posljedica aerozagađenja. Na to sve, pojavi se virus korona, čiji je uticaj na respiratorni sistem osjetljivijih kategorija stanovništva nerijetko fatalan. Ne omalovažavajući ozbiljnost pandemije koja nas je zahvatila, možda je krajnje vrijeme da se zapitamo koliko će našim neodgovornostima virus korona odnijeti života, a za koliko života smo sami mi odgovori. Iz tog razloga, krajnje je vrijeme da se bavimo svim zagađivačima, krenuvši od nas samih", naglasio je Crnković.
ŠTA JE POTREBNO UČINITI DA SE SMANJI ŠTETA: SINERGIJA SISTEMSKOG PRISTUPA I INDIVIDUALNE AKCIJE
Prema riječima Crnkovića, sistematski pristup, a ne priča o zagađenju samo dok je grijna sezona je od velike važnosti.
"Prvo, svaka lokalna zajednica u BiH mora u realnom vremenu imati podatke o kvalitetu zraka, a ne da tu tužnu 'privilegiju' imaju oni koji su najugroženiji. Od velike je važnosti informisati i edukovati građane, a nakon toga i finansijski ih podsticati da domove prilagode principima energetske efikasnosti. Na taj način u isto vrijeme spasavamo živote, kao i što ekonomski pomažemo", istakao je Crnković.
Njegovo mišljenje dijeli i Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju, koja ističe da bi najbolje bilo napraviti plan smanjenja emisija iz industrije i uvesti kontinuirano praćenje emisija i javno objavljivanje rezultata.
"Najveći zagađivač zraka je spaljivanje fosilnih goriva (ugalj, nafta i plin) gdje god da se koriste. Kod nas veliki dio industrije koristi velike količine uglja i to nama predstavlja problem. Takođe, veliki dio domaćinstava bez ikakve kontrole spaljuje ugalj s visokim procentom sumpora itd.
Pošto imamo stare automobile, a uz to i veliki dio njih koristi dizel gorivo, i oni predstavljaju veliki problem za zagađenje zraka. Kada imate velike emitere, onda se mali (hemikalije, dezinfekciona sredstva itd.) ne primjećuju iako su i oni problem. Ovi problemi su najizraženiji u industrijskim pogonima i tamo gdje se intenzivno koriste. Npr. duvanski dim je problem, ali da li ćemo biti u tom prostoru ili ne možemo sami donijeti odluku i zahtijevati prostor za nepušače", objasnila je Agićeva.
Rješavanje pitanja aerozagađenja iziskuje multisektoralni pristup, tj. učešće svih relevantnih sektora i institucija (okoliš, urbanizam, saobraćaj, zdravstvo, obrazovanje itd.).
Ono što se savjetuje građanima u cilju smanjenja zagađenja zraka su: prelazak na alternativne manje štetne izvore energije za grijanje, racionalno korištenje energije, smanjeno korištenje ličnih automobila.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.