VAŠINGTON – Misteriozni hladni talas koji je trajao nekoliko vijekova, poznat pod imenom "Malo ledeno doba", izazvan je uticajem serije vulkanskih erupcija i leda na okeanima, pokazuju rezultati novog istraživanja.
Naučnici su ispitali hemijske tragove sačuvane u vegetaciji na Arktiku, kao i ostale podatke. Oni su zaključili da je "Malo ledeno doba" počelo krajem 13. vijeka.
Hladni period trajao je do kraja 19. vijeka, a za to vrijeme su rastući glečeri uništavali gradove na sjeveru Evrope i izazivali zamrzavanje Temze u Londonu, kao i kanala u Holandiji, na kojima sada nema leda. Postoje dokazi da je ova pojava uticala i na ostale kontinente.
"Ovo je prvi put da je neko jasno utvrdio početak Malog ledenog doba", izjavio je Giford Miler, profesor geologije sa Univerziteta Kolorada, u Bulderu, vođa ovog istraživanja.
On je dodao da su utvrđene i klimatske karakteristike koje objašnjavaju postojanje ove pojave u periodu od nekoliko vijekova.
Uzrok su bile velike vulkanske erpucije u tropskom pojasu, koje su u atmosferu poslale sitne čestice aerosole. Ove čestice odbijaju solarnu radijaciju nazad u svemir, a posljedica je hlađenje planete ispod njih.
Nakon što su aerosoli nestali iz atmosfere, ledeno doba opstalo je pod uticajem leda iz sjevernog dijela Atlantskog okeana.
Taj led se topio i miješao sa površinskom i dubinskom vodom, što je obaralo temperaturu vode. Led se na sjeveru Atlantika zbog toga duže zadržavao i za to vrijeme odbijao Sunčeve zrake nazad u atmosferu, a reultat je bilo produžavanje ledenog doba.
Miler i njegove kolege analizirali su ostatke biljnog svijeta na Antakrtiku i utvrdili da su mnoge biljke uginule na višim i nižim nardmorskim visinama između 1275. i 1300. godine, kao i oko 1450. godine, što ukazuje na drugi talas velikog zahlađenja.
Ovi periodi vremenski se poklapaju sa dva perioda intenzivne vulkanske aktivnosti u prethodnom milenijumu, navode istraživači.