Duga spada u najljepše pojave u prirodi. Ona je optička i meteorološka pojava višebojnog luka na nebu koji nastaje kada sunčeva svjetlost obasjava sitne kapljice vode u atmosferi.
Boje u dugi čine kontinuirani spektar sa crvenom na vanjskoj i ljubičastoj na unutarašnjoj strani luka, ali se tradicionalno obično navode kao crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta.
Čak je i Aristotel, stari grčki filozof, pokušao objasniti pojavu duge. Sunčeva svjetlost ili obična bijela svjetlost, zapravo je mješavina svih boja.
Bijela svjetlost se prelama u različitim bojama. Predmet što na taj način može prelamati svjetlost zove se optička prizma. Boje što se tada javljaju stvaraju jednu prugastu traku, i svaka boja postupno prelazi u iduću. Ta se traka zove spektar.
Duga je jedan veliki spektar ili traka boja. Stvara se prelamanjem sunčeve svjetlosti kroz kišne kapi. Kišne kapi djeluju kao prizme. Duga se vidi samo za vrijeme kiše, kad istovremeno pada kiša i sija sunce. Ako se tada nalazite u sredini, pa je iza vas sunce, a ispred vas pada kiša, tada vidite dugu!
Preko ramena vam sunce sija i obasjava kišne kapi, koje prelamaju svjetlost i pretvaraju je u spektar ili traku boja.
Kada je sunce suviše visoko, ta prava linija se ne može postići. Zato se duga vidi samo rano ujutro ili kasno popodne. Jutarnja duga znači da sunce sija na zapadu, a kiša pada na istoku. Praznovjerni ljudi su nekad vjerovali da je duga loš znak. Mislili su da se ljudske duše dugom penju na nebo i da će, kad se pojavi, duga, neko umrijeti.
Zanimljivosti o dugama:
1. Postoji 12 različitih vrsta duga
2. Ove razlike zavise od ugla Sunca, vremenskih uslova, veličine i pozicije kapljica vode u vazduhu.
3. Duge zapravo formiraju čitav krug boja, ali mi sa zemlje vidimo samo poznati oblik luka
4. Zbog prelamanja svjetlosti koje uzrokuju dugu, dvoje ljudi ne mogu da vide istu pojavu duge, budući da svjetlost putuje pod neznatno drugačijim uglovima do njihovih očiju
5. Duga koja je najduže trajala na svijetu je primećena iznad Šefilda (Velika Britanija). Trajala je od 9 do 15 časova 14. marta 1994. godine.
6. Sve do XVII vijeka, niko nije imao ni najmanju ideju šta je duga, kako nastaje i od čega je stvorena
7. Homer je smatrao da se duga sastoji samo od jedne boje: ljubičaste
8. Ksenofan je smatrao da se duga sastoji od tri boje: ljubičaste, žuto-zelene i crvene
9. U periodu renesanse, shvatanje duge se proširilo na četiri boje: crvenu, plavu, zelenu i žutu
10. I tako je bilo sve do 1666. godine kada je Isak Njutn sugerisao da se duga sastoji od sedam boja.
Naravno, ne postoji određen broj boja u dugi. Svaka nijansa boje se besprijekorno stapa u sljedeću, ne postoje definisane granice između njih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.