Posljednji ostaci glečera na Triglavu, najvišem vrhu Slovenije, nestali su poslije vrelog evropskog ljeta. Fotografije planinske padine, snimljene prije i poslije ovomoćnih snježnih padavina, potvrdile su da na mjestu nekadašnje glavne ledene mase više nema leda.
Glečer koji je sredinom 19. vijeka prekrivao oko 40 hektara decenijama se povlačio pred rastućim temperaturama. Između 1983. i 2003. izgubio je čak 93 odsto površine i sveo se na manje od jednog hektara.
Iako su istraživači tada strahovali da mu se bliži kraj, opstao je još dvije decenije. Tokom posljednjih pet godina, među kojima su i tri najtoplije zabilježene godine u Evropi, preostali led raspao se na nekoliko izolovanih dijelova.
Do kraja ljeta posljednji ostatak glavne ledene mase bio je veličine svega nekoliko metara. Nove fotografije sada potvrđuju i njegov nestanak.
Zašto gubitak glečera ima posebno značenje za Sloveniju?
Matija Zorn, direktor Geografskog instituta Anton Melik, istakao je da Triglav "zauzima centralno mjesto u slovenačkom nacionalnom identitetu".
Nestanak glečera, prema njegovim riječima, predstavlja i gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena.
"Svake godine znao sam da će leda biti sve manje. Ali svake godine bio sam šokiran time koliko ga je manje ostalo gore", rekao je Zorn.
Triglav je mnogo više od najvišeg slovenačkog vrha. U zemlji skijaša i planinara ima posebno kulturno značenje, a uspon na njega smatra se poduhvatom koji bi svaki Slovenac trebalo da ostvari barem jednom u životu.
Kako je nestajala ledena masa na Triglavu?
Istorijske fotografije i dokumenti ukazuju na to da je glečer sredinom 19. vijeka zauzimao oko 40 hektara.
Kada su naučnici 1946. godine obavili prva zvanična mjerenja, njegova površina već je bila smanjena na svega 14 hektara. Najveći dio povlačenja dogodio se tokom prošlog vijeka.
Zorn, koji je prva mjerenja na glečeru obavio 2001. godine, kaže da je brzina promjena iznenađivala istraživače čak i dok je led uspijevao da opstane duže nego što su očekivali.
Mjesto na kojem je morao da stavi dereze kako se ne bi okliznuo pomjeralo se iz godine u godinu, prateći povlačenje glečera.
"Topljenje je nevjerovatno. Godine 2002. izvadili smo ledeno jezgro za geohemijsku analizu, duboko oko pet metara. Sljedeće godine stajao sam na istom mjestu — ne na ledu, nego na stijeni", ispričao je Zorn.
Šta se događa sa ostalim alpskim glečerima?
Snažni toplotni talasi, dodatno pojačani emisijama ugljen-dioksida, teško su pogodili Alpe. Velike bijele ledene površine povlače se pred ogoljenim stjenovitim predjelima koje naučnici opisuju kao pejzaže nalik Mjesecu.
Švajcarski glaciolozi prošlog mjeseca utvrdili su da je gotovo petina tamošnjeg leda nestala tokom posljednjih pet godina. Samo u 2026. godini zapremina leda smanjena je za 5,5 odsto.
Slovenija, koja obuhvata jugoistočni obod Alpa, takođe svjedoči povlačenju svog preostalog planinskog leda.
Glečer na Skuti smanjio se i istanjio, ali je preostali led bolje zaklonjen od sunca nego onaj na Triglavu. Zbog toga se očekuje da bi mogao da opstane još nekoliko godina.
Da li je ispod Triglava ipak ostalo leda?
Iako je površinski glečer nestao, naučnici su pronašli led u pećinama ispod Triglava.
Povlačenje ledene mase otkrilo je nova okna i ulaze u podzemlje, gdje su uslovi omogućili očuvanje dijela leda.
Ti nalazi, međutim, ne mijenjaju činjenicu da je nestala ledena masa koja je decenijama bila predmet sistematskog naučnog praćenja.
Kakve je posljedice ostavilo vrelo evropsko ljeto?
Zapadna Evropa ove godine prošla je kroz najtoplije ljeto otkako postoje mjerenja. Procjenjuje se da su vrućine izazvale najmanje 50.000 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama.
Posljedice su obuhvatile i velike ekonomske gubitke, od propalih prinosa do prinudnog zaustavljanja rada elektrana.
Naučnici još procjenjuju razmjere štete koju su visoke temperature nanijele ekosistemima.
Kako nestanak glečera doživljavaju ljudi koji su ga pratili?
Glaciolog i planinski vodič Miha Pavšek upozorio je da se "priroda mijenja pred našim očima", ali da ljudi te promjene još ne shvataju dovoljno ozbiljno.
Za njega je nestanak glečera i lični gubitak. Čuva fotografiju svojih roditelja snimljenu na tom mjestu 1957. godine.
"Sa topljenjem glečera odlazi i dio mene", rekao je Pavšek.
"Postoje stvari za koje su ljudi mislili da su vječne. Glečeri očigledno nisu."