Nakit, dijelovi broda, srednjevjekovne klizaljke, viševekovne lobanje - neki od najnevjerovatnijih komada istorije Londona ne nalaze se u gradskim muzejima već ispod zemlje.
Najčešće tamo i ostanu ali rad na novoj metro liniji ispod glavnog grada Velike Britanije iznosi vijekove sahranjene istorije na svjetlost dana.
Nova linija duga 118 kilometara je najveći građevinski projekat u Britaniji i najveće arheološko nalazište u Londonu u proteklih nekoliko decenija. Ispod užurbanog poslovnog centra grada, arheolozi su otkrili svašta, od dijela rimskog puta do 2.000 godina starih potkovica, zlatni nakit iz 17. vijeka i kosti davno umrlih stanovnika Londona.
Jednog popodneva ove sedmice, arheolozi su novootkrivene kosti nagomilali u rupi u blizini ulice Liverpul i stanice metroa dok su svega nekoliko metara dalje prolazili nezainteresovani stanovnici grada. Kosti pripadaju nekolicini od 20.000 ljudi koji su sahranjeni na groblju iz 16. vijeka.
"Svi koji žive u ulici Liverpul godinama nisu ni pomišljali da šetaju preko jednog od najgušće 'naseljenih' grobalja u Londonu", rekao je AP Nik Elsden, arheolog iz Muzeja Londona koji nadgleda iskopavanja koja traju uporedo sa izgradnjom "Krosrejl" (Crošrail) linije.
Londonska 2000 godina stara istorija ide duboko - 5 do 6 metara u zemlju kolika je udaljenost između današnjeg nivoa ulice i rimskog puta, a Krosrejl je arheolozima pružio priliku da kopaju kroz vijekove do praistorijskih vremena.
"Ovo je rijetka prilika", kaže Elsden dok muzejsko osoblje čisti zemlju sa kostiju i lobanje koji su projnađeni u rupi gdje će uskoro nići domarska kućica. "Ovo je veliki put izvan jedne od najužurbanijih linija a rijetko dobijate priliku da tu kopate".
Linija vrijedna 14,8 milijardi funti (23 milijarde dolara) trebalo bi da bude otvorena 2018. i povezivaće istočni i zapadni kraj Londona, a centralni dio dug 21 kilometar ići će ispod zemlje. To znači da se kopalo kroz najstarije i najnaseljenije dijelove grada.
Osim kopanja tunela koji napreduje u prosjeku 100 metara nedjeljno i koji će biti završen iduće godine, više od 100 arheologa radilo je na 40 lokaliteta u posljednje četiri godine.
Pronašli su svašta, od irvasa, bizona i mamuta čije su kosti stare 68.000 godina do ostataka kuće iz doba Tjudorovih, srednjevjekovnih klizaljki, 800 godina starog komada drveta i osnova brodogradilišta iz 18. vijeka.
Početkom ove godine, pronašli su skelete žrtava Crne smrti, kuge koja je odnijela polovinu londonske populacije 1348.
Najnovije otkriće su komadi kremena, neki su čak oblikovani u male oštrice, iz 9000 godina stare fabrike u blizini Temze, danas u jugoistočnom Londonu. To je dokaz da su oblast naseljavali nomadi još od posljednjeg Ledenog doba.
U Liverpul stritu nedavno je pronađen 17-vjekovni venecijanski zlatni novčić sa omčom što znači da se vjerovatno nosio kao ukras koji je neki bogataš izgubio.
Elsden i njegov tim naročito su oduševljeni ostacima rimskog puta posutog potkovicama starim 2000 godina napravljenim od metala i pričvršćivanim za kopita kožnim trakama.
Toliko ih je pronađeno da stručnjaci vjeruju da je ovo bila prometna tranzitna oblast a da su konji donosili proizvode sa sela stanovicima tadašnjeg Londiniuna.
"Rimske potkovice ukopane u rimski put - eto jedne jedinstvene slike", kaže Elsden. "To pruža redak uvid u svakodnevni rimski život".
Arheolozi su se naročito pozabavili ostacima groblja Bedlama koje je osnovano u 16. vijeku ispod sadašnjeg Liverpul strita kako su se srednjevjekovna crkvena groblja punila.
Na hiljade stanovnika Londona sahranjeno je ovdje tokom 150 godina, od prosjaka do jeretika i pacijenata obližnje Bedlam bolnice, prve psihijatrijske bolnice na svijetu.
Dže Karver, glavni areolog na Krosrejlu kaže da projekat podrazumijeva otkopavanje ostataka oko 4.000 ljudi a radnici će se prema njima odnositi sa poštovanjem što nije bila praksa u prošlosti.
Nedavno otkriveni rimski put sačinjen je oz nabijene zemlje, ilovače, drveta i, iznenađujuće, ljudskih kostiju koje je rijeka donijela sa obližnjeg groblja.
"Mi mislimo da su u prošlosti ljudi bili sujevjerni kada je riječ o lešecima ali njisu. Dijelovi tijela koji su stigli sa groblja ih nisu zabrinajvali", rekao je Elsden.
vijekovima kasnije, nadgrobni spomenici sa groblja Bedlam korišćeni su u izgradnji zgrada a tlo je bilo prekriveno komadima kostiju, kornjačinih oklopa i slonovače - ostacima iz lokalnih zanatskih radnji koji su u 17. vijeku prebacivani preko zida groblja.
Nedavno otkriveni ljudski ostaci biće proučeni kako bi se saznalo šta nešto više od tadašnjim bolestima i ishrani a potom će biti sahranjeni na drugom mjestu. Većina će biti ukopana anonimno ali se Karver nada da će neki biti i identifikovai pošto je groblje Bedlam bilo poznato po tome da su tamo sahranjeni i neki istaknuti ljudi poput Robina Lokira, člana 17-vjekovnog političkog pokreta Levelers.
Lokir je strijeljan pošto je vodio oružanu pobunu 1649.
"Ako pronađene nekoga ko je pogubljen musketom, to će ostaviti popriliču štetu. Bilo bi uzbudljivo ako bi nekoga mogli na taj način da identifikujemo", kaže Karver.