Mala prevlaka pojavila se u jezeru na poluostrvu Tihanj u Mađarskoj zbog značajnog pada vodostaja, otkrivši novo ostrvo u središtu jezera.
Ovaj neobičan događaj samo je jedan od mnogih alarmantnih znakova koji pokazuju kako klimatske promjene preoblikuju životnu sredinu Mađarske. Svijet kakav smo poznavali nestaje – ruši se pred našim očima.
Klima na Zemlji nikada nije bila statična. Ledena doba i topliji periodi smjenjivali su se tokom milenijuma, a promjene su se odvijale postepeno, kroz vijekove ili duže. Danas, međutim, ljudska aktivnost pokreće globalno zagrijavanje neviđenom brzinom – gotovo trenutnom u geološkim razmjerama. Ovaj nagli pomak ostavlja ekosistemima i društvima veoma malo vremena za prilagođavanje. Posljedice nisu ograničene na polarne ili tropske oblasti, već su vidljive i u Mađarskoj.
Novoformirana prevlaka u jezeru kod Tihanja jasno pokazuje ovu realnost. Nivo vode toliko je opao da se pojavilo novo kopno. Prema izvještajima i fotografijama mađarskog portala Balatontip, priroda je i ranije bila krivac za ovakve neobične situacije. Primjera radi, 1944. godine poplave su prijetile kućama pored jezera. Ipak, za razliku od ranijih godina, ovog puta mnoga jezera u Velikoj mađarskoj ravnici tokom ljeta potpuno su presušila.
Jezera, koja su nekada bila živopisna staništa ptica, riba i insekata, sada nestaju. Jezero Velence takođe se bori sa stalno niskim vodostajem i cvjetanjem algi koje plitke dijelove pretvaraju u zelenu masu, ugrožavajući vodeni svijet.
U junu se slična pojava algi javila i na Balatonu, a turisti su prijavljivali nagli rast algi duž obala. I pored neuobičajeno hladnog prethodnog perioda, plavozelene alge su se naglo razmnožile. Topla, stajaća voda uzrokuje prekomjerni rast fitoplanktona, iscrpljuje kiseonik i ugrožava ribe. Za kupače i turizam, voda puna algi ne samo da je neprivlačna, već može izazvati i iritacije kože.
Do sredine ljeta u Balatonu je nedostajalo stotine miliona kubnih metara vode. Potom se, gotovo kao biblijska pošast, pojavila nezapamćena najezda biljnih komaraca zbog kojih je nebo iznad obale postalo tamno. Ovi sitni insekti ne ujedaju, ali su izuzetno naporni i odvraćaju posjetioce od boravka na jezeru. Pojava je direktno povezana sa pogoršanjem kvaliteta vode i cvjetanjem algi, što dodatno potvrđuje probleme jezera.
Nezamislive posljedice po poljoprivredu i stočarstvo, dok cijene rastu
Stručnjaci upozoravaju da je oko 80 odsto mađarskih šuma u opasnosti. Smreka i bukva gotovo će nestati u narednim decenijama jer ne mogu da izdrže vruća i suva ljeta. Očekuje se da će invazivne vrste zamijeniti autohtone šume, drastično mijenjajući pejzaž.
Uticaj klimatskih promjena ne ograničava se samo na prirodu, već pogađa i poljoprivredu. Mađarska poljoprivreda posljednjih godina trpi sve veću štetu od suše. Prošle godine izgubljena je trećina roda kukuruza – stotine hiljada hektara, a veliki dio usjeva na njivama je uništen.
Ovaj gubitak ne pogađa samo poljoprivrednike, već i stočarstvo, jer je kukuruz ključna stočna hrana. Ni suncokret u okrugu Beš nije izdržao prošlogodišnju ljetnju žegu. Rast cijena hrane direktno je povezan sa ovim klimatskim posljedicama. Mnogi poljoprivrednici već prelaze na kulture otporne na sušu, što jasno pokazuje da tradicionalne metode i usevi više ne odgovaraju promijenjenim klimatskim uslovima.
Temperature će biti i do 47 stepeni!
Klimatske promjene pojačavaju i toplotne talase. Tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni Celzijusa, postaju sve češće, naročito u Budimpešti zbog efekta urbanog toplotnog ostrva, gdje asfalt i beton upijaju toplotu. To sprečava tijelo da se adekvatno odmori i povećava rizik od problema sa cirkulacijom i toplotnog udara, posebno kod starijih osoba.
Ovo ljeto oborilo je temperaturne rekorde i donelo ekstremne vremenske pojave širom Mađarske. U najtoplijim danima temperatura je prelazila 40 stepeni Celzijusa na više lokacija, rušeći decenijske rekorde. Rekordi su oboreni 26. juna – u selu Kibekhaza temperatura je dostigla 39,7 stepeni, a u Ujpeštu 39,5. Kerešladanj je zabilježio 39,9 stepeni, što je takođe novi rekord.
Toplotni talasi postali su učestaliji i intenzivniji tokom ljetnjih mjeseci – jasan dokaz klimatskih promjena u ovom regionu. Ekstremi u temperaturi i suši već predstavljaju ozbiljan izazov za poljoprivredu i svakodnevni život. Klimatski modeli predviđaju da će u drugoj polovini ovog vijeka temperature ostati visoke, a ljetnji maksimumi na Velikoj mađarskoj ravnici mogli bi da dostignu čak 46-47 stepeni Celzijusa, prenosi Blik.hu.