Okolina

Postignut sporazum u Glazgovu, Zemlja dobila plan koji će odrediti njenu budućnost

Postignut sporazum u Glazgovu, Zemlja dobila plan koji će odrediti njenu budućnost
Foto: Tanjug/AP | Postignut sporazum u Glazgovu, Zemlja dobila plan koji će odrediti njenu budućnost
Agencije

GLAZGOV - Nakon maratonskih i višednevnih pregovora, najveći klimatski samit COP26 koji se održava u Glazgovu konačno je iznjedrio rezultate - potpisan je dokument koji će u budućnosti biti poznat kao Klimatski pakt iz Glazgova.

Uprkos tome što bi dokument u narednom periodu trebao definisati klimatsku politiku u većini zemalja na svijetu, prvobitna verzija sporazuma i želje s kojima su državnici stigli na samit u Glazgovu, razlikuju se znatno u odnosu na potpisani dokument.

Rasprave o klimatskim politikama prije svega se odnose na pitanja postupnog ukidanja fosilnih goriva, smanjenja emisije gasova kao i pomoći u razvoju klimatskih politika slabije razvijenim državama.

Rasprava oko svakog slova

"Za Boga miloga, nemojte ubijati ovaj važan trenutak tako što ćete tražiti izmijenjene verzije sporazuma. Preklinjem vas, prihvatite ovaj tekst kako bismo mogli pružiti nadu našoj djeci i unucima. Neće nam oprostiti ako ih danas iznevjerimo", rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans uoči konačnog usvajanja dokumenta.

Rasprave oko korištenja uglja i emisije gasova potencirali su prije svega predstavnici Kine, Indije i Irana.

Predstavnik Irana na COP26 samitu izjavio je kako Iran nije zadovoljan dijelom sporazuma koji se odnosi na postepeno ukidanje subvencija za ugalj i fosilna goriva.

"Moramo koristiti fosilna goriva za ekonomski razvoj. Tražimo od vas da izmijenite ovaj dio", rekao je predstavnik ove države.

Predstavnici Kine takođe su izrazili nezadovoljstvo određenim dijelovima sporazuma te su tražili balans između nekoliko verzija sporazuma o klimatskim politikama.

"Trebali bismo se naći na pola puta. Kina je spremna da radi s partnerima na pružanju konstruktivnih prijedloga i dijaloga", naveli su predstavnici Kine na samitu COP26.

Ipak, najveće probleme pri usvajanju konačnog dokumenta izazvala je rasprava oko toga da li će u dijelu koji se bavi korištenje uglja stajati fraza "postepeno ukidanje" ili "postepeno smanjenje".

"Pozivamo zemlje da ubrzaju razvoj tehnologija i usvajanje politika koje će dovesti do smanjenja emisija gasova uključujući i povećanu primjenu čiste energije i mjera energetske efikasnosti", navodi se u tekstu dokumenta.

Dio, odnosno fraza, koja je izazvala najveće rasprave na kraju je u dokument uvrštena na sljedeći način.

"Potrebno je osigurati ubrzane napore ka postepenom smanjenju energije uglja i neefikasnih subvencija za fosilna goriva. Ujedno, potrebno je prepoznati potrebu za podrškom u pravednoj tranziciji", ističe se u dokumentu.

Posljednja izmjena, inicirana prije svega zahtjevima Indije i Kine, izazvala je veliko negodovanje zvaničnika ostalih zemalja koje učestvuju na samitu.

"Ne želimo da postepeno smanjimo upotrebu uglja već da ga postepeno izbacimo iz upotrebe", rekli su predstavnici Švajcarske kojim su se pridružili i predstavnici Meksika, Lihtenštajna i brojnih drugih zemalja.

Povodom izmjena u tekstu, oglasio se i predsjednik samita Alok Šarma.

"Razumijem vaše razočaranje, ali je od vitalnog značaja da zaštitimo ovaj dokument", rekao je predsjednik samita.

Kako izgleda konačna verzija sporazuma?

S obzirom na brojne nesuglasice između zemalja, konačna verzija sporazuma mijenjana je u posljednjim trenucima, a izmjene se prije svega tiču korištenja uglja.

Najvažniji dijelovi konačne verzije sporazuma koja bi se trebala usvojiti odnosi se na ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa.

"Globalno zagrijavanje ograničit će se na 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se izbjegle najgore posljedice globalnog zagrijavanja.", navodi se.

Takođe, navodi se kako će utjecaj globalnog zagrijavanja biti znatno manji ukoliko se ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa umjesto na 2 stepena.

"Uticaj na klimu će biti znatno manji na zagrijavanju od 1,5 stepeni u odnosu na 2 stepena. Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni zahtijeva brzu, duboku i kontinuiranu redukciju emisije gasova uključujući smanjenje globalne emisije CO2 za 45 posto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2010. godine", ističe se u sporazumu.

Finansiranje projekata

S obzirom na ambiciozne planove zemalja svijeta koji se tiču smanjenja emisije gasova, sporazum obuhvata i dio u kojem se govori o finansiranju projekata kao i tehnologiji s kojom se planiraju ostvariti najvažniji dijelovi sporazuma.

"Naglašava se potreba da se mobilizuju sva sredstva za klimu, uključujući i značajno povećanje podrške za zemlje u razvoju u iznosu od 100 milijardi američkih dolara godišnje. Pozivaju se razvijene zemlje potpisnice da hitno u potpunosti ispune cilj podrške projektima u iznosu od 100 milijardi dolara do 2025. godine te da naglase važnost transparentnosti u implementaciji projekata", ističe se u sporazumu.

Gorak ukus nakon potpisivanja sporazuma

Uprkos potpisivanju dokumenta koji bi su mnogi nazvali kao posljednji apel za spas planete Zemlje, aktivisti i drugi zvaničnici nisu zadovoljni dinamikom pregovora kao ni činjenicom da se odustalo od nekih segmenata prvobitnog dokumenta.

"Jasno je da neki svjetski lideri misle da ne žive na istoj planeti kao mi. Čini se da ih nikakva količina požara, porasta nivoa mora ili suše neće opametiti da prestanu s povećavanjem emisija gasova na štetu čovječanstva", rekla je Gabriela Buher, direktorica organizacije "Oxfam International".

Dženifer Morgan, direktorica "Greenpeace International" kompanija, rekla je kako sporazum šalje signal da se era uglja završava, ali da su neki njegovi segmenti suviše "slabi".

"Linija postepenog ukidanja subvencija za ugalj i fosilna goriva ovim dokumentom je ugrožena, ali samo njeno postojanje je ipak značajan pomak. Poziv za smanjenjem emisija gasova za 45 posto do kraja ove decenije u skladu je s onim što trebamo uraditi kako bismo zadržali globalno zagrijavanje ispod 1,5 stepeni Celzijusa", rekla je Morgan.

Iako su države usvojili dokument koji bi mogao odrediti budućnost planete na kojoj živimo, mnogi su mišljenja kako će on predstavljati "mrtvo slovo na papiru" te da se država, zbog brojnih opravdanih i neopravdanih okolnosti, neće pridržavati sporazuma.

U svakom slučaju, sa samita u Glazgovu su poslane poruke kako sat planete Zemlje od danas otkucava brže, a njena budućnost ovisit će isključivo od politika i ponašanja država.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije