Biljke su svugdje oko nas, i predstavljaju temelje svog života na Zemlji. Gotovo sve što je živo na našoj planeti ili je biljka, ili jede biljke, ili jede nešto što jede biljke. Bez biljaka bi svi ubrzo umrli od gladi.
Svi znamo da je temelj ovakvog hranidbenog lanca u fotosintezi - mehanizmu kroz koji biljke pretvaraju minerale i sunčevu svjetlost u energiju, u obliku hranjivih materija.
No, problem s fotosintezom je što je naučnici nikada nisu u cijelosti razumjeli. Sam proces fotosinteze je relativno detaljno proučen i opisan - razumijemo što se dešava, s čime biljka počinje i s čime završava, ali do sada nismo uspjeli razumjeti neke od ključnih detalja procesa - kako su tako učinkovite u fotosintezi, i zašto ne možemo ponoviti njihov uspjeh?
Tim naučnika sa univerzitetskog koledža u Londonu konačno je razbio tu duboko skrivenu tajnu biljaka - zašto su tako uspješne u pretvaranju sunčeve svjetlosti u energiju - a odgovor je zapanjujuć - služe se trikovima iz kvantne fizike.
Po prvi put, naučnici su prepoznali mehanizme u fotosintezi koji se ne mogu objasniti nikako drugačije osim primjenom kvantne mehanike.
Prenos energije između makromolekula koje se zovu hromofore, koje su zadužene za ‘hvatanje’ energije iz sunčeve svjetlosti, ne bi bio moguć bez specifičnih vibracionih kretanja kakva opisuje kvantna mehanika.
Ono što je još zanimljivije u cijeloj priči je da, za sada, naučnici takve kvantne efekte u stvarnom svijetu mogu postići samo u kontrolisanim uslovima, pri temperaturama bliskima apsolutnoj nuli. Biljke, s druge strane, koriste kvantnu mehaniku u svijetu molekula čak i na normalnim atmosferskim temperaturama.
Koliko god da je znanost napredovala u 21. vijeku, činjenica ostaje da nas i životinje i biljke još uvijek mogu naučiti mnogo čemu, čak i u područjima kao što je kvantna fizika.