OSLO - Grupa međunarodnih istraživača tvrdi da je u periodu od dva vijeka, tokom kojih su Rimljani i kineska dinastija Han bili na vrhuncu svog razvoja, došlo do povećanja gasova sa efektom staklene bašte.
Njihova studija, objavljena u časopisu "Nature", dovodi u pitanje stav Ujedinjenih nacija da je čovjek počeo da utiče na promjenu klime tek oko 1800. godine.
Uzorci vazduha iz mjehurića zarobljenih u ledu na Grenlandu pokazali su da je prije 2.000 godina nivo metana bio prilično visok i da se na tom nivou zadržao oko 200 godina.
Metan je najvjerovatnije oslobođen prilikom krčenja šuma i njihovog pretvaranja u oranice, kao i usljed korišćenja uglja u proizvodnji, na primjer za topljenje metala radi izrade oružja, izjavila je za Rojters vođa istraživanja Selija Sapart sa holandskog Univerziteta u Utrehtu.
"Ispuštali su prilično velike količine tog gasa po glavi stanovnika kako u Rimskom carstvu tako i na teritoriji pod vlašću dinastije Han", istakla je ona.
Sječa šuma je naglo opala oko 200. godine, što se poklapa sa periodom drastičnog smanjenja stanovništva u Kini i Evropi koje je uslijedilo nakon svrgavanja dinastije Han i pada Rimskog carstva, navode istraživači.
Štetni gasovi i zagađenje uzrokovani ljudskim aktivnostima prije 2.000 godina, kada je na svijetu živjelo svega oko 300 miliona stanovnika, jasno su uočljivi premda su minimalni u odnosu na današnje nivoe zagađenja koje proizvodi sedam milijardi ljudi.
Naučnici su zabilježili još jedan porast nivoa metana u atmosferi tokom srednjeg vijeka, u periodu između 800. i 1200. godine kada je zabilježen porast temperature na Zemlji (tzv. srednjovjekovni topli period). Tada je ujedno došlo i do razvoja evropske privrede i porasta stanovništva, kako na Starom kontinentu tako i u Aziji.
Nakon toga dolazi do još jednog pada nivoa metana, vjerovatno zbog toga što je stanovništvo desetkovano kao posljedica "crne smrti", pandemije kuge koja je decenijama harala Azijom i Evropom.
Nivoi metana su ponovo, po treći put porasli prije tzv. malog ledenog doba, koje je našu planetu zahvatilo u 16. vijeku.
Uzorci leda sa Grenlanda - sačinjeni od slojeva kompaktnog snijega koji daju "izvještaj" po godinama - pokazuju da su oko 2000. godine koncentracije metana porasle za približno 600 ppb, a da su do 1800-ih dostigle 700 ppb.
Trenutno su na oko 1.800 ppb. Poslije ugalj-dioksida, metan je drugi najznačajniji gas sa efektom staklene bašte.
Kina je danas najveći emiter gasova sa efektom staklene bašte, ispred SAD, Evropske unije, Indije i Rusije.