VAŠINGTON - Najdublji tonovi glasova slonova mogu se čuti na udaljenosti od 10 kilometara, a naučnici su sada otkrili kako ih proizvode, objavila je američka televizija NBC.
Te glasove slonovi proizvode na isti način na koji ljudi govore: propuštanjem vazduha kroz glasne žice. Slonovi, međutim, mogu proizvesti daleko niže tonove nego ljudi jer su glasne žice slonova osam puta duže. Glavne komponente tih zvukova imaju frekvenciju nižu od 20 herca - isuviše nisku da bi ih ljudsko uvo registrovalo.
Postoje dva načina na koji se glasne žice pokreću i proizvodi glas. Prvi je aktivna kontrakcija mišića - mišići grla se skupljaju, skraćuju, čime se stvara vibracija glasnih žica. Tako mačke predu.
Drugi način je pokretanje glasnih žica vazduhom iz pluća, način na koji ljudi govore i pjevaju.
Kristijan Herbst i njegove kolege sa Univerziteta u Beču istražili su kako slonovi stvaraju zvuk na jednoj životinji koja je u berlinskom zoološkom vrtu uginula prirodnom smrću.
Istraživači su njegov grkljan postavili na cijev kroz koju su propuštali vlažnan i topao vazduh kako bi imitirali disanje. Ako bi se na taj način dobile vibracije koje se poklapaju sa niskofrekventnim signalima živih životinja, nalazi bi podržali pretpostavku da vibraciju glasnih žica kod slonova stvara propuštanje vazduha iz pluća. U suprotnom bi bilo dokazano da slonovi glasove proizvode metodom predenja.
Vibracije su se poklopile, što ipak ne isključuje predenje u potpunosti, mada nagovještava da se niskofrekventni zvuci najvjerovatnije stvaraju kao i ljudski glasovi.
Razlike u veličini životnja donose impresivan raspon frekvencija zvukova - od slonovskih, ispod 20 herca, do slijepih miševa koji mogu da pište i iznad 110.000 herca.
Ljudske glasne žice proizvode zvukove jačine od 50 do 7.000 herca, većinom u rasponu od 300 do 3.400 herca.
"Još mi je fantastično to što mi ljudi možemo da učinimo sa ovim sistemom", rekao je Herbst.
Uporedna anatomija istog sistema kod različitih životinja može naučnicima pomoći da shvate kako se glas uopšte razvijao, rekao je on.
"Vidimo varijacije u anatomiji grkljana... a priroda obično ima dobar razlog da se dosjeti blagih varijacija", rekao je Herbst.