Naš region je jedan od najpogođenijih klimatskim promjenama, a to se vidi po vremenskim ekstremima poput istorijskih poplava i sve češće - suša. Zbog toga će, kažu stručnjaci, vremenske prilike u Srbiji nastaviti da se mijenjaju, a temperatura će rasti čak i brže od svjetskog prosjeka.
Proteklo ljeto bilo je peto najtoplije u posljednjih 70 godina, s natprosječnim brojem dana u kojima je temperatura prešla 30 stepeni. U pojedinim dijelovima zemlje ljeto je bilo je ekstremno toplo i sušno, piše RTS.
Češći su šumski požari. Stočari ne pamte da livade, na kojima stoka pase od maja do prvog snijega, ostanu potpuno suve.
"Suše su češće i jače i imamo više događaja s jakim padavinama, više dana kada su jake padavine izlučene u odnosu na dane s umerenim padavinama, što dovodi do povećanog rizika od poplava. Prosečna temperatura u Srbiji će nastaviti da raste, nastaviće da se povećava učestalost ekstremnih vremenskih događaja, ove koje smo već osmotrili, i tako će sigurno biti do polovine veka", rekla je Ana Vuković Vimić, vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Prognoze su da, ukoliko globalna temperatura poraste u prosjeku za jedan stepen, u Srbiji će porasti za dva stepena.
"Ustanovili smo da u svim sektorima poljoprivrede i u voćarstvu i ratarstvu, u vinogradarstvu i u oblasti livada i pašnjaka, posebno u oblasti zemljišta i voda, nastaju značajne promjene. U budućnosti će se vegetacija povlačiti ka ranim proljećnim mjesecima odnosno kraju zime", kaže profesorka Poljoprivrednog fakulteta dr Zorica Marković Vasić.
Promjena klime dodatno utiče na zadržavanje zagađujućih materija u donjim slojevima atmosfere.
"Mi imamo problem sa zagađenjem. Klimatske promene su samo ogolile taj problem koji mi imamo. Mi sada zbog tih promena i u kretanjima vetra i u temperaturama nemamo tu cirkulaciju, emituje se, i ostaje temperatura i pritisak koji su drugačiji nego što su bili, znači da se zadržava sve zagađenje na našim prostorima", objašnjava ekspert UNDP za klimatske promjene Danijela Božanić.
Srbija planira da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 33 odsto do 2030. godine.
Da bi se prilagodili klimatskim promjenama neophodno je da se poveća površina zemljišta koje se navodnjava, a navodnjava se samo tri odsto.
Kapaciteti hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav su 500.000 hektara, a pod sistemima za navodnjavanje je 30.000 hektara. Neophodno je i izgraditi jače nasipe koji će spriječiti moguće poplave.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.