U Srbiji oko 60 odsto stanovnika živi u urbanim područjima, gdje se proizvodi najviše otpada i gdje je i vazduh najzagađeniji. Zbog toga je jedan od zadataka urbanista planiranje gradova sa manjom potrošnjom energije i čistijim vazduhom.
Iz građevinske industrije dolazi četvrtina ukupnog zagađenja vazduha i 40 odsto zagađenja pitke vode. Gotovo polovina otpada u Evropi je iz građevinskog sektora.
"Savremeno planiranje odnosno neplaniranje -neodgovarajuće planiranje dovodi do generalnog urbanističkog haosa, potpune entropije prenaseljenosti i investitorskih interesa", istakao je Vladimir Lovrić, arhitekta, Ekokultplus Beograd.
Sve je više gradova koji se okreću održivim rješenjima u planiranju i izgradnji.
"Grad Amsterdam je postavio strateške ciljeve - da smanjimo saobraćaj i uredimo ga tako da svi dijelovi grada budu povezani javnim prevozom, pješačkim i biciklističkim stazama, da imamo uslove za sport i rekreaciju, dosta zelenila. Trebaju nam zdraviji gradovi", istakao je Stefan De Koning, arhitekta iz Holandije.
"Svi gradovi pokušavaju da budu zeleniji. Jedan od načina je zabrana korišćenja automobila u centru. Sada imamo više bicikala i zelenije okruženje", rekao je Marten Vanbele, arhitekta iz Belgije.
Urbanisti se sve više okreću prirodnim održivim rješenjima.
"Ako znamo definiciju održivosti koja je vrlo jednostavna - nemoj sve da iskoristiš, ajde nek nešto ostane i za djecu i za buduća pokoljenja i generacije, naravno da arhitektura mora dati odgovor kako održati, a ne kako se ne održati", istakao je profesor Ljubomir Miščević, Arhitektonski fakultet u Zagrebu.
Suočeni sa klimatskim promjenama i degradacijom životne sredine, gradovi strateški planiraju, pored zelenih i vodene površine.
"Zelenilo, znači plavo-zeleni grad, to već postoji, to je strategija gde se parkovi nadovezuju na perivoje, perivoji na bulevare sa zelenilom i u sve to se pušta voda. Dakle, to je jedan osnovni dizajnerski princip koji mi u ovom trenutku te prejake gladi, jer je veliki profit na građevini, ne možemo ni da zamislimo", napomenula je profesor Eva Vaništa Lazarević, Arhitektonski fakultet u Beogradu.
"Veliki gradovi Evrope, neki sad i sveta, Singapur, Pariz i neki još veći gradovi su u svoje osnovne regulative stavili da mora da se poštuje određan procenat ozelenjavanja. Time postižemo da nam gradske urbane sredine budu povoljnije za život, da se smanjuje štetna emisija ugljendioksida da imamo povoljniji uticaj na smanjenje buke", rekao je Dejan Popov, inženjer pejzažne arhitekture.
Mnogi gradovi su, zahvaljujući urbanističkim rješenjima, poboljšali kvalitet vazduha, što se odrazilo i na zdravlje stanovništva. Održiva arhitektura i urbanizam znatno mogu da pomognu da se ostvari cilj Evropskog zelenog dogovora - Evropa kao prvi klimatski neutralan kontinent do 2050.
(RTS)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.