Olimp će 2. avgusta proslaviti 100 godina od kada je ljudska noga prvi put kročila na njegov vrh, a u ekspediciji su tog 2. avgusta 1913. godine bili Grk Christos Kakalos iz Litohora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.
U povodu jubileja Olimpa, Fena objavljuje reporterski zapis novinarke koja je prije dvije godine bila na najvišem vrhu Olimpa, Mitikasu na 2.918 metara nadmorske visine.
Danas je Olimp jedna od najatraktivnijih planinarskih destinacija koja privlači ljubitelje uspona iz cijelog svijeta. Tome doprinosi i "mitologijska" posebnost ove grčka planine koja se spušta do obala Egejskog mora. Grupa sarajevskih planinara je u organizaciji PSD "Lisin" boravila na Olimpu krajem juna 2011. godine.
Najviši vrh Olimpa Mitikas (Mytikas), što na grčkom znači "nos" je i najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja je sa 1.100 metara nadmorske visine od grada Litochoro, koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Asfaltnim putem još 23 od Litohora do Priona odakle počinje uspon. Staza je izvanredno markirana, vrlo uređena i "frekventna" a uglavnom se ide kroz četinarsku šumu do doma A (dom Spilios Agipitos) koji se nalazi na 2.100 metara nadmorske visine. Smješten u šumi, s prekrasnim pogledom na egejsku obalu.
Ljubazni domaćini, bračni par, spretno i vrijedno dočekuju planinare i avanturiste koji iz cijelog svijeta tokom sezone pohode Olimp. I dok se jedni vraćaju s vrhova, drugi dolaze iz podnožja. Razgovara se na raznim jezicima, razmjenjuju iskustva, savjeti i razgovara o planinarskoj opremi. U domu se svjetlo isključuje u 22 sata, a ujutro se uključuje u 6 sati jer tada planinari kreću na vrhu Olimpa. Naša grupa bila je spremna za pokret u 6 sati, nakon brzinski ispijene kafe i nekoliko zalogaja što se zovu doručak. Uzbuđenje je očigledno, različiti komentari, šale ...
I korak po korak iza nas ostaje dom, prestaje šumski pojas i počinje sipar, a onda stijene. Olimp kako se približavamo visini od blizu 3.000 metara postaje ćudljiv, vjetar je jači, a oblaci iznad nas naprosto jure.
Posebno značajno za uspon na Olimp je vrijeme, koje ne tako rijetko spriječi planinarski pohod. Mi smo imali sreću da vremenski uvjeti budu prikladni za uspon. A na Mitikasu na 2.918 metara nestvarna atmosfera. Bliže nebu i oblacima, za koje vam se čini da ih možete dohvatiti.
Cilj 19 sarajevskih planinara - da budu na vrhu planine koja je posebna za sve visokogorce, ali i poznavaoce grčke mitologije, jer su na Olimpu prema toj mitologiji živjeli bogovi - je ostvaren.
Silazak do doma protiče u prepričavanju detalja sa uspona, šalama, utiscima... U Domu kratki odmor i onda povratak u podnožje. Tog dana praktično se pri usponu od doma savlada visinska razlika od blizu 900 metara, a onda pri silasku visinska razlika od 1.800 metara nadmorske visine. Nije jednostavno, ali je lijepo i nezaboravno.
Nakon toga odmor na pješčanim plažama Paralije i šale u stilu "da li smo zaista bili gore pod oblacima". A onda, narednog dana još jedan prekrasan fenomen. Posjeta Meteora, skupine grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih, počev od 11. stoljeća, na visokim kamenim liticama koje poput stupova strše u nebo, pored grada Kalambakija u zapadnoj Tesaliji. Manastirski kompleks je uvršten na listu Svjetske baštine UNESCO-a.
Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1.500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Od 1983. godine je pod zaštitom UNESCO-a i proglašen je nacionalnim parkom.
Na Olimpu ima 46 vrhova iznad 2.000 metara nadmorske visine. Najviši su Skala 2.863 m, Skolio 2.911 m i Mitikas 2.918 metara nadmorske visine.
Fotografije uz tekst možete preuzeti iz foto servisa FENA-e,
na www.facebook.com/Agencija.FENA
ili na linku: https://www.dropbox.com/sh/2la4eowig57vopt/RuGuOZwLOr
(Fena) bdž
