Okolina

Sve opasniji uslovi tjeraju ptice selice na prilagođavanje

Sve opasniji uslovi tjeraju ptice selice na prilagođavanje
Foto: Unsplash/Mehdi Sepehri | Sve opasniji uslovi tjeraju ptice selice na prilagođavanje
N.N.

Ptice selice migriraju u potrazi za toplijim uslovima, a na tom putu ih vrebaju opasnosti - kako zbog ljudskih aktivnosti, tako i zbog klimatske krize. Međutim, one se ipak polako prilagođavaju.

Na Zemlji ima oko 10.000 vrsta ptica, od kojih su skoro polovina, odnosno 4.000 vrsta, selice koje sezonski migriraju. Dvije trećine njih prelaze velike udaljenosti, one prelete i do 20.000 kilometara svake godine.

Evropska kukavica je u pokretu čak osam mjeseci godišnje, a laste mogu da pređu i do hiljada kilometara dnevno, piše DW.

Sve više ugroženih selica

Tokom te migracije, vrebaju ih mnoge opasnosti, što nekad podrazumijeva i prelazak preko mora i pustinja. Međutim, ptice najviše stradaju zbog ljudskog faktora. Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju sastavlja Internacionalna Unija za konzervaciju prirode, trenutno je ugroženo čak 43 odsto vrsta ptica koje se nastanjuju u Njemačkoj, uključujući i mnoge selice.

Glavni uzrok smrti tih ptica su gubitak staništa i sudari sa prozorima. Ptice ne prepoznaju odraze drveća ili neba u staklu i zbog toga se sudaraju sa prozorima objekata. Slabije ptice selice uginu na putu od napora, dok sudaranje sa prozorima ubija čak i one najsnažnije, koje imaju naviše šanse za potomstvo. Prema procjenama, samo u Sjedinjenim Državama ugine milijardu ptica godišnje.

Najopasniji su po ptice gradovi koji im se nalaze na ruti. S obzirom na to da ptice koriste zvijezde za orijentaciju dok putuju, noću ih privlače vještačka svjetla grada. Tako umjesto da lete prema svjetlosti zvijezda, one lete ka gradovima gdje su visoke zgrade u koje mogu da udare.

Taj nesrećni završetak ptica selica moguće je izbjeći i to tako što se na prozore lijepe šarene naljepnice, mada je dosadašnje iskustvo pokazalo da je korišćenje naljepnica sa siluetama ptica grabljivica neefikasna metoda za pokušaj odvraćanja ptica.

Jedna britanska studija je skoro pokazala da selice posebno ginu pri sudaru sa turbinama u vjetroparkovima koji se nađu na njihovom putu. U Evropi su posebno rizične obala Baltičkog mora, zapadna obala Sredozemnog mora u Francuskoj i južna obala Španije. U studiji se navodi da postoje mnogo bolja mjesta za turbine, jer bi ptice bile izložene manjem riziku.

Postoje i nove metode koje pticama pomažu da izbjegnu opasnost. U turbine se mogu ugraditi senzori koji automatski zaustavljaju turbine, ukoliko ptica naiđe. Iskustvo iz Norveške je s druge strane pokazalo da, ako je centar rotora crne boje, ptice to prepoznaju i izbjegavaju turbine.

Drugo istraživanje je istovremeno pokazalo da više ptica ugine u dodiru sa visokonaponskim dalekovodima. Oni su posebno opasni za ptice koje lete nisko. I u tom slučaju bi obilježavanje kablova pticama pomoglo da se bolje orijentišu.

Divlje ptice kao "poslastica"

Još jedna opasnost za selice je ilegalni lov. Samo u području Mediterana svake godine ilegalno se ubije oko 20 miliona divljih ptica. Razlog je to što se u Egiptu, Italiji, Kipru, Francuskoj, Malti i Libanu divlje ptice smatraju delikatesom. Većina se prodaje na crnom tržištu restoranima ili privatnim licima.

Hvataju se mrežama, zamkama ili tako što se ljepilo stavi na grane, pa ptice umiru u agoniji. Lov na ptice uz pomoć ljepila u Evropskoj uniji je zabranjen. Evropski sud pravde je u martu prošle godine donio odluku da Francuska potpuno mora da obustavi lov na divlje ptice.

Klimatske promjene još jedan faktor rizika

Na ponašanje ptica sve više utiču klimatske promjene. Zbog blažih zima, ptice sve više borave u svojim gnezdima tokom cijele godine. Među tim pticama su uglavnom vrste kod kojih se neke jedinke sele, a neke ne, poput crvendaća.

Ali i ptice koje lete na kratkim i srednjim relacijama, poput čvorka, sve više borave u svojim ljetnim smještajima tokom čitave godine. Prednost ostanka u svom gnijezdu je to što na proljeće te jedinke mogu da zauzmu najbolje teritorije za razmnožavanje.

Klimatske promjene, međutim, najveći problem stvaraju selicama koje idu na daleke puteve. Prema Kraljevskom društvu za zaštitu ptica, više od 80 odsto evropskih ptica selica prelazi velike udaljenosti, te one moraju da lete duže kako bi pronašle mjesto sa dovoljno hrane. Istraživanja su pokazala da će slavuji morati da prelaze i do 800 kilometara više 2070. godine nego danas.

Studije su pokazale i da su klimatske promjene već uticale na promjenu genoma kod crnokapih grmuša, te su one već usvojile nove zimske rute. Tako, umjesto da odu u Španiju i Sjevernu Afriku, kao što je to bio slučaj do prije nekoliko godina, većina životinja sada migrira od srednje Evrope, do Velike Britanije, jer je tamo sve blaža klima za prezimljavanje. Time ptice štede na kilometraži, pošto su izabrale kraću relaciju, a i na putu vreba manje opasnosti.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije