Okolina

Zaštita životne sredine: Vrijeme da preispitamo odnos sa prirodom

Zaštita životne sredine: Vrijeme da preispitamo odnos sa prirodom
Foto: N.N. | Svjetski dan zaštite životne sredine: Vrijeme da preispitamo odnos sa prirodom

Najveći uzroci ugroženosti životne sredine u BiH su korupcija, štetni projekti te nedostatak reakcije nadležnih, poručuju povodom 5. juna, Svjetskog dana životne sredine, ekološka udruženja okupljena u EKO BiH.

U Centru za životnu sredinu rekli su da se česti problemi u BiH vežu i za odlaganje otpada te zagađivanje vazduha. Ostali problemi koje su ekološke organizacije u BiH identifikovale su brojni, od problematike odlagališta radioaktivnog otpada, preko uništavanja rijeka, nekontrolisane urbanizacije i zagađenog zraka do ilegalne sječe i uništavanja šumskog bogatstva.

"U Banjaluci najveći problem su otpadne vode i piralen, u Novom Gradu problemi sa namjerom Hrvatske za odlaganjem otpada na Trgovskoj gori, u Tesliću uništavanje rijeka i MHE Usora, dok je u Bijeljini najveći problem kršenje šuma uz rijeku Drinu i šljunkare, kao i bare koje su divlje deponije", podaci su koje su ekolozi ilustrovali na mapi BiH kao najveće probleme, a tu mapu su pripremili povodom obilježavanja 5. juna s ciljem podizanja svijesti javnosti o ovoj problematici.

Ekolozi su poručili da je u Sarajevu najveći problem zagađen vazduh, kao i u Zenici, u Mostaru deponija Uborak, dok je u Tuzli najveći problem termoelektrana i zagađenja rijeke Spreča i jezera Modrac.

Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu kaže da na mapi nisu uvršteni svi problemi, ali da prikazuju vrh ledenog brijega kada je riječ o stanju životne sredine.

Bjelić kaže da su u Banjaluci, najveći problem otpadne vode koje se slijevaju i zagađuju Vrbas, kao i neriješena problematika piralena.

"To su neki od brojnih izazova sa kojima se svakodnovno suočavamo. Važno je napomenuti da su ekolozi udruženi u svom zajedničkom cilju, a to je zdravija životna sredina za sve nas, i naša borba nikada neće prestati", naglasio je Bjelić.

Namjera Hrvatske da radioaktivni otpad, iskorištene izvore i potrošeno nuklearno gorivo odlaže na lokaciju Trgovske gore jedan je od najvećih ekoloških problema.

Mario Crnković iz Udruženja "Green Team" iz Novog Grada smatra da je ovo najozbiljniji problem kompletne regije, a samim tim i obje države.

"Neodgovornim odnosom prema ovom problemu može se prouzrokovati nepopravljiva šteta koja se može mjeriti u vijekovima. Rizik od ugrožavanja životne sredine, a samim tim i direktni uticaj na preko 250.000 hiljada života u datom trenutku poziva na odgovornost", ističe Crnković.

Samir Lemeš, iz Udruženja "Eko-forum" Zenica, kaže da je u ovom gradu najveći problem protiv kog se godinama bore zagađen vazduh emisijama iz industrijskih postrojenja "ArecelorMittala".

U Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) kažu da posljednjih više desetina godina svi osjećamo posljedice klimatskih promjena i njihovog uticaja na prirodu te da odgovornost za to snose svi, od vlada, preko industrije do građana.

"Narušili smo sistem koji bi nas prirodno zaštitio. Stvorili smo uslove koji omogućavaju brzo širenje određenih patogena, uključujući i širenje virusa korona", navode u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Stručnjaci ovog instituta poručuju da nam priroda šalje poruku da je vrijeme da se preispita naš odnos s prirodom i da se ona stavi u središte našeg odlučivanja.

Ovaj dan obilježen je u više gradova širom BiH te je na području Banjaluke povodom ovog dana uređeno više lokacija i izletišta, a u Odjeljenju za komunalne poslove Gradske uprave Banjaluka smatraju da će ovom akcijom uticati na građane da što manje zagađuju okolinu.

U Trebinju je Planinarsko društvo "Vučji zub" očistilo planinsko izletište Ubla, kod Trebinja, i tom prilikom prikupilo preko 60 vreća različitog otpada, kao i velike količine kabastog otpadnog materijala.

Prema indeksu efikasnosti okoline objavljenom u četvrtak, BiH zauzima 78. mjesto na listi 180 zemalja.

 

Oslikani murali u Banjaluci i Sarajevu

 

U okviru Svjetskog dana zaštite životne sredine, u banjalučkom vrtiću "Bambi" danas je otkriven mural Nataše Konjević, likovne umjetnice. Otvaranju murala prisustvovali su i Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, kao i predstavnici UNDP-a, grada Banjaluka te Centra za zaštitu životne okoline i energetsku efikasnost RS. Golićeva je rekla da oslikavanje ovog murala simbolično svjedoči o sistemskom pristupu realizaciji projekata energetske efikasnosti koje to ministarstvo sprovodi u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS te u partnerstvu sa UNDP-om, bez kojeg mnoge aktivnosti ne bi mogle biti ni započete.

Na fasadi zgrade Mašinskog fakulteta na Vilsonovom šetalištu u Sarajevu, na Svjetski dan zaštite životne sredine, oslikan je mural "Zeleni čovjek", koji je izradio umjetnik Rikardo Druškić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije