Zemljište koje se oporavlja od težine ledenih pokrivača iz ledenog doba postepeno se uzdiže u nordijskom regionu, što je proces poznat kao post-glacijalna rekonstrukcija.
Istraživanja naučnika sa Kraljevskog tehnološkog instituta u Švedskoj (KTH) donose nova otkrića o ovom fenomenu, otkrivajući da je kopnena masa Fenoskandinavskog poluostrva gušća nego što se prethodno smatralo i da se podiže brzinom od čak jednog centimetra godišnje. Ovo istraživanje nije samo značajno za razumijevanje fizičkih promjena na Zemlji, već ima i šire implikacije za predviđanje promjena gravitacije i geodinamičkih procesa koji utiču na cijelo čovječanstvo, piše SciTech Daily.
Kada su se prije više od 10.000 godina ledeni pokrivači povukli, tlo koje je bilo pod njihovom težinom počelo je da se podiže, što je poznato kao post-glacijalna rekonstrukcija. Ovaj proces se nastavlja i danas, iako je izuzetno spor, sa stopom podizanja tla od oko jednog centimetra godišnje u mnogim područjima nordijskog regiona, uključujući Švedsku, Norvešku, Finsku i dijelove Rusije.
Naučnici sa KTH-a, Mohammad Bagherbandi i Lars Sjoberg, već decenijama proučavaju ovaj fenomen. Njihovo najnovije istraživanje donosi nova saznanja o tome kako post-glacijalna rekonstrukcija utiče na gravitaciju, kao i otkriće da je kopnena masa ovog regiona gušća nego što su prethodne studije sugerisale. Upotrebom savremenih metoda merenja, ova istraživanja otkrivaju mnogo detaljniji uvid u to kako se tlo i gravitacija mijenjaju tokom vremena.
KTH-ovi istraživači su razvili inovativnu tehniku koja integriše satelitske podatke, gravitacijske podatke sa terena i 3D pozicioniranje pomoću GPS-a i drugih satelitskih sistema. Ova metoda omogućava mnogo preciznije mjerenje promjena u gravitaciji i zemljištu, što je ranije bilo izuzetno teško. U prošlim istraživanjima koristili su se gravimetri sa zemlje, ali nove tehnologije omogućavaju tačnija i brža mjerenja.
Bagherbandi, koji je stručnjak za geodeziju i zemljišne istraživanja, ističe važnost satelitskih podataka u ovom istraživačkom procesu.
"Počelo je prije 60 godina kada su naučnici koristili terenske gravimetre za uspostavljanje gravitacionog referentnog sistema i proučavanje promjena gravitacije povezane sa glacijalnim izostatskim prilagođavanjem (GIA). Naše istraživanje je alternativa tom pristupu, koja omogućava bolja mjerenja i preciznije modele", objašnjava Bagherbandi.
Jedno od najvažnijih otkrića ovog istraživanja jeste da je gustina gornjeg plašta Zemlje na Fenoskandinavskom poluostrvu oko 3.546 kilograma po kubnom metru, što je nešto više nego što su prethodne studije pokazale. Ova nova saznanja pomažu u boljem razumijevanju kako se Zemlja ponaša u tim regionima, kao i u razumijevanju kako se gravitacija mijenja dok se tlo podiže. Ovo otkriće takođe ima šire implikacije za proučavanje promjena u Zemljinoj unutrašnjosti i njenoj geodinamičkoj stabilnosti.
Jedan od ključnih faktora u ovom istraživanju je korišćenje satelitskih podataka. Geodezija je nauka koja se bavi preciznim mjerenjem Zemljinog oblika, kretanja i gravitacije, a satelitske tehnologije su omogućile geodetama da tačno prate promjene u gravitaciji i kretanjima Zemlje.
Bagherbandi ističe da satelitski podaci omogućavaju bolju procjenu promjena u gravitaciji i kretanju tla, što daje precizniju sliku o post-glacijalnoj rekonstrukciji. Osim toga, ovo istraživanje pokazuje važnost Globalnog geodetskog posmatračkog sistema (GGOS), koji omogućava praćenje promjena na globalnom nivou i tako doprinosi razumijevanju velikih geodinamičkih procesa.
Ono što čini ovo istraživanje još interesantnijim jeste njegova šira primjena u različitim oblastima. Osim što poboljšava naše razumijevanje post-glacijalne rekonstrukcije, rezultati mogu biti korisni za predviđanje promjena u globalnom gravitacionom polju i pomacima u Zemljinoj unutrašnjosti. Ova saznanja mogu imati široke implikacije u oblasti geodinamike, meteorologije, zaštite od prirodnih katastrofa, kao i u pripremama za podizanje nivoa mora.
Bagherbandi naglašava da je ovo istraživanje važno ne samo za geodeziju, već i za druge naučne oblasti.
"Razumijevanje ovih promjena može pomoći naučnicima da poboljšaju svoje alate za proučavanje geodinamičkih promjena Zemlje. Takođe, to može pomoći u predviđanju budućih prirodnih katastrofa i u pripremi za izazove kao što su podizanje nivoa mora", kaže Bagherbandi.
Slična istraživanja se trenutno sprovode i u Sjevernoj Americi, gdje se proučava još veći region koji takođe pokazuje promjene u kopnenoj masi. U ovim regionima se bilježe povećanja nivoa tla zbog post-glacijalne rekonstrukcije, što omogućava naučnicima da uporede rezultate sa onima iz Fenoskandinavije i steknu dublje uvide u globalne procese.
Ova istraživanja pružaju mogućnost za razvoj novih modela koji će pomoći u preciznijem predviđanju kako će se Zemljina površina i gravitacija promijeniti u narednim decenijama, čime će se unaprijediti naše razumijevanje zemaljskih procesa i omogućiti bolje planiranje za budućnost, prenosi Telegraf.