Okolina

Pratite nas na Google news

Topi se zimsko kraljevstvo

Topi se zimsko kraljevstvo
Foto: N.N. | Topi se zimsko kraljevstvo
N.N.

Klimatske promjene rastući su problem s kojim se čovječanstvo mora suočiti prema najnovijim naučnim mjerenjima, Švedska je u posljednjih nekoliko godina, zbog ubrzanog otapanja ledenjaka na planinskom masivu Kebnekaise, izgubila svoj najviši planinski vrh.

Protekle sedmice takođe je objavljeno i da je grenlandski pas, koji se gaji i koristi za vuču sanki na tom arktičkom ostrvu, ugrožen zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji utiču na topljenje leda.

Naime, prema procjenama međunarodne organizacije za migracije UN, zbog suša, poplava, požara i gladi, do 2050. godine će od 200 miliona do milijardu ljudi biti prisiljeno da napusti svoje domove. 

Taj globalni egzodus može se pretvoriti ili u haos siromašnog dijela čovječanstva ili u put do pravednijeg i održivijeg novog svijeta, smatraju naučnici.

Samo tokom ove godine, Grenland je izgubio dovoljno leda da podigne prosječni globalni nivo mora za više od jednog milimetra.

Istraživači kažu da su "zapanjeni" brzinom otapanja, kao i da strahuju za gradove koji se nalaze na obalama širom svijeta.Ledeni pokrivač Grenlanda sedam puta je veći od površine Velike Britanije. 

Neki dijelovi debeli su i dva ili tri kilometra. Kada bi se u potpunosti otopio, podigao bi globalni nivo mora za čitavih sedam metara. Niko ne tvrdi da bi to moglo da se desi u narednih više stotina ili čak hiljada godina, ali i malo povećanje u stopi otapanja u narednim decenijama moglo bi da ugrozi milione ljudi koji žive na niskim nadmorskim visinama.

Bangladeš, Florida i istočna Engleska samo su neke od mnogobrojnih oblasti koje su ugrožene podizanjem nivoa mora u posljednjem vijeku.

Ostrvo Grenland proteže se od sjevera Atlantika visoko ka Arktiku. Možda djeluje daleko, ali njegova sudbina može da ima veliki uticaj na obim poplava koje ćemo viđati u budućnosti - može da izmijeni izgled obala širom svijeta i natjera čitave zajednice ljudi da se presele dublje na kopno.

U posljednjih 30 godina, deceniju za decenijom, Grenland je bio sklon gubljenju leda. Ili se led na površini otopi - što pošalje bujice vode u obližnja mora - ili se ogromni komadi leda odlome sa oboda i otplove kao sante leda koje se vremenom otope.

Proteklih godina izgubile su se stotine milijardi tona leda - a grubi vodič kako to utiče na nivoe mora jeste da 362 milijarde tona otopljenog leda podiže prosječan nivo okeana za oko milimetar. 

To ne zvuči mnogo, ali 2012. godine ukupni gubitak Grenlanda u ledu iznosio je 450 milijardi tona, a ovogodišnje otapanje na dobrom je putu da proizvede isto toliko ili čak neznatno više, dok neki istraživači sugerišu da bi moglo da podigne nivoe mora i za dva milimetra.

Uz sve to, morate da uračunate led koji se topi na Antarktiku, plus efekat širenje vode kako se ona zagrijava. Sve to podiže nivo okeana. Jedan od naučnika koji proučava ledeni pokrivač, doktor Džejson Boks iz Geološkog zavoda Danske i Grenlanda (GEUS) kaže da na led na Grenlandu utiče povećanje prosječne temperature koje je nedavno zabilježeno.

"To je već praktično smrtna presuda za ledeni pokrivač Grenlanda. Kako vrijeme bude prolazilo, očekujemo da temperature samo još više rastu", istakao je Boks.

GRENLANDSKI PAS

Nove klimatske promjene uticale su i na grenlandskog psa, koji se gaji i koristi za vuču sanki na tom arktičkom ostrvu, ugrožen je zbog klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koji utiču na topljenje leda.

U selu Kulusuk na Grenlandu, autonomnoj danskoj teritoriji, psi za vuču se koriste vijekovima za lov po temperaturama koje dostižu i minus 35 stepeni Celzijusa. Danas, međutim, 79 odsto žitelja Kulusuka smatra da je posljednjih godina sve opasnije ići na led.

Prema podacima istraživanja univerziteta u Kopenhagenu i Grenlandu, 67 odsto ljudi u Kulusuku vjeruje da su psi koje uzgajaju ugroženi usljed globalnog zagrijavanja.

Broj pasa za vuču na Grenlandu 2016. iznosio je 15.000, dok se prije skoro 15 godina na toj teritoriji uzgajalo 25.000 pasa. Klimatolozi su ranije objavili fotografije pasa koji teško uspijevaju da se zbog otopljenog leda probiju kroz fjordove Grenlanda.

NOVO ZAMRZAVANJE ARKTIKA

Indonežanski dizajneri predlažu da ljudi ponovno zamrznu Arktik vještačkim ledom i tako spriječe katastrofu koja prijeti čovječanstvu zbog sve većeg zagrijavanja Zemlje.

Ideja o zamrzavanju Arktika zasniva se na mnoštvu podmornica koje bi stvarale ledene grebene. Ako se sadnjom mnoštva drveća može osvježiti šuma i ukloniti ugljen-dioksid, onda se može i dodati led na otopljenom Arktiku, smatraju naučnici. 

Kako navode naučni časopisi, ova ideja nagrađena je na međunarodnom takmičenju u dizajnu, čija je tema bila "Radikalni pristup održivosti". Arhitekta Faris Rajak Kotahatuhaha vodio je naučnu grupu koja je zamislila "plovilo koje bi moglo da proizvodi sante leda".

Proces bi započeo tako što bi podmornica zaronila ispod površine da se napuni morskom vodom. So bi se filtrirala, čime bi bila podignuta tačka zamrzavanja vode, nakon čega bi se zatvorio poklopac komore zbog zaštite od sunca. Unutra bi se led formirao prirodno, prije nego što bi bio "izbačen" mjesec dana kasnije. 

Tim koji stoji iza projekta kaže da bi šestorougaoni oblik sante mogao da "ohrabri" glečere da se medusobno spoje i tako formiraju veće smrznute mase.

Ali, dizajneri još moraju da pronađu način na koji bi se plovilo napajalo. Profesor sa Univerziteta Lids Endrju Šeperd opisuje ovu ideju kao zanimljivo inženjersko rješenje, koje nema velike izglede. 

On upozorava da bi zamjenjivanje polarnog leda jednakom brzinom kojom ono u posljednjih četrdeset godina nestaje zahtijevalo, otprilike, deset miliona podmornica. 

Ako se stvori dovoljno leda, na kraju bi se mogla izravnati temperatura planete, što bi dovelo do smanjenja otapanja kopnenog leda i smanjenja nivoa podizanja mora zbog tog izvora, nadaju se predlagači plana po kome bi trebalo iznova zamrznuti Arktik.

NE ŽELE DJECU ZBOG STRAHA OD KLIMATSKIH PROMJENA

Njemačka učiteljica Verena Brunšvajger ubrzo je nakon vjenčanja odlučila da neće imati djecu - ne zato što ih ne želi, nego zbog toga što je osjećala da ne može opravdati klimatsku štetu prouzrokovanu dodavanjem još jednog stanovnika svjetskoj populaciji.

Ona je dio sve šireg pokreta žena i mladih koji su obećali da neće imati porodice zbog nadolazeće krize klimatskih promjena.

"Konačno, okolina je najvažniji faktor za mene. Borim se, naravno. Volimo djecu - moj suprug je takođe učitelj... Ali sigurna sam da sam ispravno odlučila", kazala je Brunšvajgerova.

Brunšvajgerova i drugi tvrde da je neodgovorno dodavati nove stanovnike svjetskoj populaciji za koju se očekuje oštar porast sa 7,6 milijardi u 2017. na gotovo 10 milijardi do 2050. godine. 

Drugi su odlučili da nemaju djecu u strahu od klimatskih promjena za koje se boje da nose mračnu budućnost novim naraštajima.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije