Temperature u nekim dijelovima Kanade i Aljaske prošle su sedmice rušile istorijske rekorde – u sjevernoameričkom gradiću McGrath koji se nalazi na 62. stepenu geografske širine izmjereno je gotovo 35°C.
McGrath je smješten samo dva stepena južnije od glavnog grada Islanda Rejkjavika u kojem su prosječni maksimalci u junu 11°C. Stanovnici Anchoragea otvorili su već 17. juna sezonu sunčanja i kupanja na jezeru Goose Lake. Šta se to zbiva sa životom na sjeveru? Je li vrijeme poludjelo?
Krivac - polarna mlazna struja vjetra
Sve je više klimatologa koji smatraju da je za neuobičajen toplotni talas, baš kao i za niz drugih ekstremnih pojava, uključujući i super-oluju Sandy, odgovorna visinska brza struja vazduha (kreće se brzinama od 100-tinak do čak 400 km na sat) na sjevernoj hemisferi poznata kao jet stream ili mlazna struja. Ova struja, koju pokreće kombinacija rotacije Zemlje i temperaturnih razlika, kreće se sa zapada prema istoku relativno pravolinijski. Na obje polutke postoje jače polarne mlazne struje, koje putuju na visini od 7–12 km i slabije suptropske koje se kreću na 10–16 km iznad površine. Sjeverna polarna struja prolazi srednjim i sjevernim geografskim širinama preko Sjeverne Amerike, Evrope i Azije. No posljednjih godina ona krivuda poput nizinske rijeke i uzrokuje niz problema. Što više oscilira između sjevera i juga to su jači ekstremi – suše, kiše, vrućine i hladnoće - koje uzrokuje. Mlazne struje su u klimatologiji relativno nova područja istraživanja koja tek treba razjasniti. Neki smatraju da je problematično krivudanje posljedica klimatskih promjena no ima i onih koji se ne slažu s time.
Jennifer Francis sa Univerziteta Rutgers kaže da se snaga mlaznih struja temelji na razlici u temperaturama između hladnog Arktika i toplijih srednjih geografskih širina. Što je razlika veća struja je snažnija i ravnija. Međutim, budući da se polarni krajevi zagrijavaju dva do tri puta brže od ostalih, temperaturna razlika se smanjuje, a struja više vrluda na sjever i jug. Jedna nova studija koju je vodila Jennifer Francis pokazala je da je struja od 1990-ih do danas usporila za oko 14 posto i tako izazvala brojne ekstreme.
Primjerice u SAD-u je zima 2011. na 2012. gotovo nestala. Bilo je vrlo malo snijega i dosta rekordnih vrućina u martu. Nakon toga uslijedila je zima 2012. na 2013. s jakim hladnoćama i sjeveroistočnim vjetrovima. 2011. godina je i u Hrvatskoj bila znatno toplija i sušnija od prosjeka. Prema službenim podacima DHMZ-a veći dio zemlje ocijenjen je ekstremno sušnim i toplim. 2010. i 2012. bile su suprotne. Temperaturna odstupanja bila su znatno manja, a oborine su posvuda bile znatno iznad prosjeka. U oktobru 2012. uragan Sandy skrenuo je s okeana ravno prema New Jerseyu što se zbiva jednom u 700 godina. U to je vrijeme struja nad SAD-om potonula duboko prema jugu. Od juna 2010. do maja 2011. zabilježena je rekordna sezona s ukupno 1.050 tornada. Godinu dana kasnije uslijedila je rekordna suša oluja sa samo 217 tornada.
'2012. na 2013. imali smo ludu jesen i zimu te proljeće nakon vrlo nenormalnog stanja leda na Arktiku', rekla je Jennifer Francis istakavši da su prošle godine na Arktiku tokom ljeta zabilježene rekordno niski nivoi leda.
Sličnog mišljenja je i Jeff Masters direktor meteorologije u tvrtki Weather Underground.
'Bavim se meteorologijom već 30 godina, a mlazna struja posljednje tri godine radi stvari kakve nikada nisam vidio', kaže Masters.
Nakon ovakvih iskustava ne treba čuditi da je američki predsjednik Barak Obama juče prozvao klimatske skeptike. 'Nemam previše strpljenja ni za koga ko poriče da su klimatske promjene stvarnost', rekao je.
'Nemamo vremena za skupove društva Ravna zemlja (za zastarjele ideje op. a.)', naglasio je prvi čovjek SAD-a.