Zagađenje vazduha, koje šteti zdravlju 85 posto stanovnika gradova u Evropi, odnese svake godine prije vremena 500.000 ljudskih života, upozorila je Evropska agencija za okolinu.
Agencija iz Kopenhagena u svom godišnjem izvještaju ističe da se situacija poboljšava, ali presporo.
"Smanjenje emisije zagađivača omogućilo je poboljšanje kvaliteta vazduha u Evropi, ali ne dovoljno kako bi se izbjegle neprihvatljive štete za ljudsko zdravlje i okolinu", rekao je direktor agencije Hans Brojninks.
Zagađenje vazduha glavni je uzrok prijevremenih smrti koji dolazi iz okoline. Godine 2013. ono je odnijelo 467.000 ljudskih života u 41 evropskoj zemlji. U Evropskoj uniji ta brojka se procjenjuje na 430.000.
Prikupljeni podaci pokazali su da je 2014. godine 85 odsto urbanog stanovništva bilo izloženo nivoom finih čestica koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra štetnima.
Šesnaest dosto Evropljana u urbanim sredinama izloženo je višim nivoima od dopuštenih čestica manjim od 10 mikrona, a osam odsto česticama manjim od 2,5 mikrona koje su još opasnije za zdravlje.
Premda je globalni nivo štetnih emisija pala, neki sektori nisu postigli ciljeve koji bi omogućili gradovima da poštuju norme za kvalitetu vazduha, dok neki drugi zagađuju čak i više.
Emisije azotni oksidi (plina povezanog s respiratornim i kardiovaskularnim bolestima) u saobraćaju nisu se dovoljno smanjile, upozorava agencija.
Isto tako, emisije čestica manjih od 2,5 mikrona i benzopirena koji nastaju izgaranjem ugljena i biomase i dalje su visoke.
"Ako se mnoge crne tačke kvalitete vazduha nalaze u gradovima, jasno je da lokalne i regionalne vlasti imaju centralnu ulogu u pronalaženju rješenja", poručio je evropski povjerenik za okolinu Karmenu Velja.