Evropska svemirska agencija (ESA) upozorila je prošle sedmice evropske lidere i kompanije da prestanu pomagati američkom milijarderu Ilonu Masku da zavlada novom svemirskom ekonomijom postavljanjem hiljade satelita za internetske usluge u nižu orbitu Zemlje.
Džozef Ašbaher, novi glavni direktor ESA, naglasio je da već sada jedan jedini privatnik, Mask, ima najviše satelita postavljenih u orbiti što mu, u odsutnosti odgovarajuće konkurencije, omogućuje da sam određuje pravila.
"Imate jednu osobu koja posjeduje polovinu aktivnih satelita na svijetu. To je prilično nevjerovatno. De facto, on donosi pravila. Ostatak svijeta, uključujući Evropu ne reaguje dovoljno brzo", rekao je.
Dominacija jedne osobe u svemiru
Dodao je da Evropa svojom sporom reakcijom rizikuje da Maskovo raspoređivanje satelita i zagušenje slobodnog prostora u niskoj orbiti u sklopu projekta Starlink onemogući kompanijama u regiji da ostvare vlastite potencijale u tom poslovnom prostoru.
"Svemir će postati mnogo ograničeniji u smislu frekvencija i orbitalnih prostora", rekao je Ašbaher u intervjuu za Financial Times.
"Vlade Evrope zajedno bi trebale imati interes davati evropskim serverima internetskih usluga jednake mogućnosti za poštenu igru na tržištu", dodao je.
Ralf Dinzlej, osnivač Northern Space and Security Ltd (NORSS), koji prati objekte u svemiru i zalaže se za održivo korištenje svemira, rekao je da činjenica da Mask velikom brzinom proizvodi i lansira satelite podrazumijeva da se može kretati brže od konkurencije kako bi zauzeo najpoželjnije orbitalne prostore.
"Brzinom kojom ih on stavlja u orbitu, gotovo zaposjeda te orbitalne prostore, jer niko ne može ući tamo. On stvara Maskov suverenitet u svemiru", upozorio je.
Ašbaher kaže da je jasno da su američki regulatori, koji su dio nacionalne vlade, "zainteresovani za razvoj ne samo privrede već i određene dominacije određenih privrednih sektora. Ovo se događa vrlo, vrlo, vrlo, vrlo jasno. I to vrlo snažno", dodao je.
Evropskim kompanijama Mask za sada dobro dođe
Velike evropske države za sada nalaze interes u podupiranju Maskovih ambicija. Na primjer, kako piše Ars Technica, Njemačka je tražila od Međunarodne telekomunikacijske unije da joj odobri frekvencije za 40.000 novih satelita iz flote Starlink.
Američki milijarder u junu je objavio da je njegova kompanija SpaceX spremna potrošiti između 20 i 30 milijardi dolara na proširenje Starlinka.
Ašbaher je rekao da je Maskov Starlink već toliko velik da je regulatorima ili suparnicima teško sustići ga.
Starlink i OneWeb, koji podržava britanska vlada, predvode u stvaranju goleme konstelacije hiljada satelita u niskoj orbiti koji bi trebali osigurati širokopojasni pristup na mjestima teško dostupnima kablovima.
Nedoumice oko isplativosti
Neki analitičari postavljaju pitanje može li satelitski internet biti održiv poslovni model jer je uglavnom usmjeren na udaljena područja, gdje možda nema dovoljno ljudi koji bi mogli platiti visoke tarife potrebne za naknadu troškova ulaganja.
Starlinku bi trebalo nekoliko miliona pretplatnika koji bi plaćali oko 99 dolara mjesečno da bi kompenzirali ulaganje od pet milijardi dolara u godini dana, rekao je analitičar Tim Farar, predsjednik TMF Associatesa, kalifornijske istraživačke i konsultantske kompanije za savjetovanje o telekomunikacijama.
Ulaganje od 30 milijardi dolara tokom decenija ne bi zahtijevalo dramatičan porast pretplatnika, no da bi se postigla Maskova projekcija prihoda od otprilike 30 milijardi dolara godišnje za 2020, bilo bi potrebno imati na desetine miliona pretplatnika, upozorio je Farar.
Novi igrači na tržištu
No, kako troškovi satelita i njihova lansiranja ubrzano padaju, javlja se nova generacija kompanija koje takođe nalaze interes u pružanju komercijalnih usluga koje omogućuju sateliti postavljeni u niskoj orbiti, kao što su posmatranja određenih procesa na Zemlji.
Trka za iskorištavanjem tog potencijala izazvala je zabrinutost zbog nepostojanja globalnog sistema upravljanja svemirskim saobraćajem za nisku Zemljinu orbitu, u području do 2.000 km iznad Zemlje.
Prošle godine, Udruženje satelitske industrije procijenilo je da bi u orbiti do 2029. moglo biti više od 100.000 komercijalnih svemirskih letjelica.
U evropskom satelitskom sektoru dominiraju tradicionalni operateri koji se oslanjaju na mnogo manji broj skupih satelita u visokoj orbiti za pružanje usluga kao što je televizijski prenos.
Iako Međunarodna telekomunikacijska unija koordiniše raspodjelu radiofrekvencija, ne postoji sveobuhvatno međunarodno tijelo ili regulator koji bi kontrolisao lansiranje satelita. Stoga postoji strah da će, kako orbite postanu pretrpane, rasti rizik od sudara satelita, koji bi mogao generirati katastrofalne količine svemirskog otpada. Svemirsko smeće već sada počinje predstavljati veliku opasnost.
Stiv Kolar, izvršni direktor satelitskog operatera SES, rekao je da se industrija "kreće prema situaciji u kojoj će biti raspoređeno previše satelita. Mnogi od ovih planova direktan su odgovor na činjenicu da niko ne reguliše pravilno i sigurno postavljanje satelita.
Protesti astronoma
Mask se već ranije našao na udaru astronoma i raznih udruženja i zajednica zbog ekspanzije programa Starlink. Naime, ti sateliti stvaraju svjetlosno onečišćenje koje otežava astronomska posmatranja sa zemaljskih teleskopa.
Prema Američkom astronomskom društvu, ali i brojnim drugim stručnjacima i predstavnicima raznih vjerskih i kulturnih grupa, rojevi satelita uskoro će uzrokovati jako svjetlosno zagađenje noćnog neba, nagrdiće astronomske fotografije, uzrokovati frustracije u brojnim zajednicama čija su vjerovanja povezana sa zvijezdama te, što je možda najvažnije, otežati istraživanja svemira, naročito udaljenih galaksija, tamne tvari, tamne energije i eksplozija zvijezda.
Takođe, sateliti ometaju istraživanje asteroida, koje je važno za otkrivanje i praćenje tijela koja bi mogla biti opasna za Zemlju.
Konačno, sateliti bi se s vremenom, kako ih bude sve više, mogli početi sudarati i uništavati jedni druge te stvarati svemirsko smeće i padati na Zemlju.
(Index)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.