Novi snimak drevne, daleke galaksije mogla bi pomoći naučnicima da shvate porijeklo I kako je nastao naš Mlječni put.
S više od 12 milijardi godina, BRI 1335-0417 je najstarija i najudaljenija poznata spiralna galaksija u našem svemiru.
Glavni autor doktor Takafumi Cukui rekao je da im je najsavremeniji teleskop nazvan ALMA omogućio da pogledaju tu drevnu galaksiju mnogo detaljnije.
"Konkretno, zanimalo nas je kako se gas kreće širom galaksije", rekao je doktor Cukui.
Galaktički disk se kreće poput talasa na vodi kad bacimo kamen.
"Gas je ključni sastojak za formiranje zvijezda i može nam dati važne tragove o tome kako galaksija zapravo podstiče stvaranje svojih zvijezda."
U ovom slučaju, istraživači su uspjeli, ne samo da uhvate kretanje gasa oko BRI 1335-0417, već i da otkriju stvaranje seizmičkog talasa - prvog u toj vrsti rane galaksije.
Galaktički disk, spljoštena masa rotirajućih zvijezda, gasa i prašine, kreće se na način koji se ne razlikuje od talasa koji se šire na ribnjaku nakon bacanja kamena.
"Vertikalno oscilujuće kretanje diska posljedica je spoljnjeg izvora, bilo od strujanja novog gasa kroz galaksiju ili zbog dolaska u kontakt s drugim manjim galaksijama", rekao je doktor Cukui.
"Obje mogućnosti bi bombardovale galaksiju novim gorivom za stvaranje zvijezda.
"Osim toga, naša studija otkrila je strukturu nalik šipki na disku. Galaktičke šipke mogu poremetiti gas i transportovati ga prema središtu galaksije. Šipka otkrivena u BRI 1335-0417 je najudaljenija poznata struktura te vrste.
"Zajedno, ti rezultati pokazuju dinamičan rast mlade galaksije."
Budući da je BRI 1335-0417 tako daleko, njegovoj svjetlosti treba više vremena da stigne do Zemlje.
Slike viđene teleskopom u današnje vrijeme povratak su u rane dane galaksije - kada je Svemir bio samo 10 posto svoje trenutne starosti. Stare galaksije brže stvaraju zvijezde od novih.
"Otkriveno je da rane galaksije stvaraju zvijezde mnogo brže od modernih galaksija. To vrijedi za BRI 1335-0417, koji, uprkos sličnoj masi kao naš Mliječni put, formira zvijezde brzinom nekoliko stotina puta brže", rekla je koautorka vanredna profesorica Emili Visnioski, prenosi Sajens Dejli.
"Željeli smo da razumijemo kako se gas isporučuje kako bismo išli ukorak s tom brzinom stvaranja zvijezda."Spiralne strukture su rijetke u ranom svemiru, a tačno kako se formiraju, takođe ostaje nepoznato. Studija nam, takođe, daje ključne informacije o najvjerovatnijim scenarijima, prenosi RTCG.
"Iako je nemoguće direktno posmatrati evoluciju galaksije, jer nam naša zapažanja daju samo snimak, kompjuterske simulacije mogu pomoći u sastavljanju priče."
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.