Privatna američka kompanija "SpaceX" lansirala je u orbitu oko Zemlje još 60 mini-satelita za distribuciju signala za internet širom svijeta.
"Space X" ovog puta testira tamni premaz površine satelita da bi umirila astronome i druge osmatrače noćnog neba koji su se žalili da im smeta blještanje prethodne serije takvih satelita.
To je "prvi korak" kompromisa "Space X" i astronoma koji strahuju da će tamnu pozadinu neba pokvariti stotine, a na kraju i hiljade telekomunikacionih satelita svijetle boje koji će kružiti iznad Zemlje.
Raketa "Falcon 9" uzletela je sa lansirne rampe svemirskog centra na Kejp Kanaveralu u Floridi, u noći između ponedeljka i utorka u hladno, vedro noćno nebo. "Space X" je tu raketu "reciklirao" i upotrebio i za svoj četvrti let, po čemu se taj poduhvat razlikuje od svih drugih u svetu.
Dok je prvi stepen rakete-potiskivača (booster) sletao u vertikalnom položaju na platformu na okeanu, mini-sateliti sistema "Starlink" letjeli su ka orbiti da bi se pridružili rodjacima iz porodice 120 sličnih telekomunikacionih svemirskih letjelica lansiranih prošle godine.
Kontrolori leta u Kejp Kanaveralu su aplaudirali, a zvanični komentator lansiranja opisao četvrto slijetanje rakete-potiskivača kao "izvanredno". Sat kasnije svih 60 satelita bilo je oslobođeno iz gornjeg stepena rakete i krenulo je svojim putem u orbitu. "To je divan prizor", primjetio je komentator.
Sa svojom flotom "Starlinka" koja sada broji 180 satelita, osnivač "Space X" i njegov izvršni direktor Elon Mask planira da lansira još hiljade tih malih letjelica s ravnim panelima za obezbjeđivanje internet veza širom svijeta. Svaka od tih svemirskih letjelica je teška samo 575 funti (260 kilograma).
Pošto je prva serija "Starlinka" od 60 komada lansirana u maju, a druga u novembru, astronomi su se žalili da blještavi lanac koji prave na nebu, ometa njihova osmatranja.
Kao odgovor, "Space X" je smislio premaz za zatamnjenje površine letjelica da bi smanjio njhovu reflektivnost. Taj premaz se testira na jednom od novolansiranih satelita.
Džef Hol, direktor Opservatorije Lovel u Flagstafu, u Arizoni, rekao je da je "Starlink" do sada bio samo povremeno problem, ali je napomenuo da će rizik za osmatranje neba rasti kako se flota tih letjelica bude povećavala i kako druge kompanije budu lansirale svoje. On je na čelu Odbora Američkog astronomskog društva za svjetlosno zagađenje, svemirski otpad i radio smetnje, i sarađuje sa "Space X" na rješavanju tog problema. To pitanje je na dnevnom redu i konferencije tog društva na Havajima ove nedjelje.
"Sve što zatamnjuje satelite, korak je u pravom smjeru", napisao je Hol u ponedeljak u e-poruci. Rekao je da je prerano da se zna da li će tamni premaz funkcionisati, "ali to je izvjesno samo tek prvi korak i nedovoljan za ublažavanje problema koje će astronomija doživijeti sa 'Starlinksom' " ukazao je on.
"Starlinks" je u početku postavljen u relativno nisku orbitu na 180 milja (290 kilometara) visine, te je lako vidljiv sa Zemlje kao blistav, dugačak, povezan niz koji paradira preko noćnog neba. Tokom nekoliko mjeseci, potisnici s kriptonskim pogonom podižu satelite u orbitu na visini od 340 milja (550 kilometara).
Što je orbita viša, sateliti su manje vidljivi sa Zemlje, kaže "Space X". Uz to, "Speace X" kaže da astronomske organizacije unaprijed snabdijeva koordinatama satelita, tako da mogu da izbjegnu vrijeme kada blješteći sateliti prelijeću nebo.
Već iskusan u lansiranju satelita za potrebe drugih, i obavljajući isporuke tereta Međunarodnoj svemirskoj stanici za račun NASA-e, "Space X" je među nekoliko kompanija koje žele da obezbijede brzu, pouzdanu internet uslugu širom svijeta, posebno na mjestima gdje ju je teško uopšte nabaviti ili je to tamo previše skupo. Druge takve kompanije su "Amazon" Džefa Bezosa i "OneWeb".
"Space X" bi ove godine mogao da počne da uslugu interneta iz orbite Zemlje pruža na sjeveru SAD i u Kanadi, a zatim će je, poslije 24 lansiranja satelita, proširiti na najnaseljenije oblasti svijeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.