Svemir

Mjesec se kradom navodnjava sa Zemlje već milijardama godina?

Mjesec se kradom navodnjava sa Zemlje već milijardama godina?
Foto: Unsplash/NASA | Mjesec se kradom navodnjava sa Zemlje već milijardama godina?

Na Mjesecu se nalaze molekuli vode i leda. Udari asteroida i kometa su vjerovatno donijeli nešto od toga, ali nova naučna studija otkriva još jedan mogući izvor lunarne vode - zemljinu atmosferu.

Joni vodonika i kiseonika koji izlaze iz gornjih slojeva atmosfere naše planete, a zatim se sjedinjuju na Mjesecu, mogli su da stvore čak 3.500 kubnih kilometara površinskog permafrosta ili podzemne tečne vode, kažu naučnici.

Naučnici pretpostavljaju da se joni vodonika i kiseonika potiskuju na površinu Mjeseca dok Mjesec prolazi kroz rep Zemljine magnetosfere (mjehur u obliku suze oko Zemlje na koji utiče njeno magnetno polje). To se dešava tokom pet dana svakog lunarnog mjeseca.

Zbog Sunčevog solarnog vjetra koji gura ovaj mjehur, neke od Zemljinih linija magnetnog polja su prekinute: samo su na jednom kraju vezane za planetu.

Kada Mjesec ometa rep Zemljine magnetosfere, neke od ovih prekinutih veza se fiksiraju, što dovodi do toga da joni vodonika i kiseonika koji su prethodno pobjegli iz Zemljine atmosfere iznenada jure nazad ka njoj.

"Kao da je Mjesec pod tušem - pljusak vodenih jona koji se vraća na Zemlju, pada na površinu Mjeseca", objašnjava geofizičar Gunter Kletečka sa Univerziteta Ferbanks na Aljasci.

Pošto Mjesec nema magnetosferu, kada joni udare u njegovu površinu, stvara se permafrost, pretpostavljaju istraživači. Dio tog leda, zahvaljujući različitim geološkim procesima, mogao bi da dospije ispod površine i pretvori se u vodu u tečnom stanju.

Istraživači sugerišu da je tokom milijardi godina, još od perioda kada su rana Zemlja i Mjesec bili pod stalnim udarima drugih nebeskih tijela koja su jurila kroz svemir, došlo do nagomilavanja ovih jona.

Gravitacioni podaci sa Nasinog lunarnog orbitera "Rekonaisens" (Reconnaissance) korišćeni su da se izbliza sagledaju polarni regioni Mjeseca i nekoliko velikih kratera. Tim je uočio anomalije koje bi mogle ukazivati na rasjede u stijenama u kojima je bilo moguće da bude zarobljen permafrost.

"Proračuni sugerišu da se nekoliko hiljada kubnih kilometara vode možda akumuliralo na ovaj način ispod površine Mjeseca u posljednjih tri i po milijarde godina".

Iako je voda na Mjesec vjerovatno dospjela iz nekoliko izvora, uključujući reakcije vodonika i kiseonika izazvane solarnim vjetrovima, smatraju naučnici, veliki dio je možda stigao na ovaj način.

Predviđena akumulacija bila bi dovoljna da napuni jezero Hjuron u Sjevernoj Americi. Zaštita koju pružaju krateri i pukotine u stijenama sprečavaju da voda isparava nazad u svemir.

Pošto Nasa planira da uspostavi dugotrajno ljudsko prisustvo na Mjesecu, podrazumijeva se da buduća lunarna stanica treba da bude u blizini nekog izvora vode. Najnovije istraživanje bi moglo da pomogne stručnjacima gdje da postave tu stanicu.

"Pošto Nasin Artemis tim planira da izgradi bazni kamp na južnom polu Mjeseca, joni vode koji su nastali prije mnogo eona na Zemlji mogu se koristiti u sistemu za održavanje života astronaut", navodi profesor Kletečka.

Istraživanje je objavljeno u Scientific Reports, a prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije