VAŠINGTON - Rover "Perseverance" američke svemirske agencije (NASA) otkrilo je ultrasitne čestice prašine na Marsu, koje imaju prečnik od svega 100 nanometara, oko 500 puta tanje od ljudske vlasi, što će imati uticaja na organizovanje slijetanja ljudskih posada na tu planetu.
Kako se navodi u studiji naučnog tima "Perseverance", NASA-in rover, koji od slijetanja 2021. godine istražuje područje kratera Jezero na sjevernoj hemisferi Marsa, otkrio je najsitnije čestice prašine zabilježene do sada, prenosi Rojters.
Šta je NASA-in rover otkrio na površini Marsa?
Planetarni naučnik Skot Van Bomel sa Univerziteta Vašington u Sent Luisu je kazao da "manja veličina čestica ne čini prašinu nužno opasnijom, ali sitnije čestice imaju veći potencijal da prodru dublje u ljudsko tijelo, odakle ih organizam teže uklanja".
"Kao i kod svake supstance, toksičnost zavisi od doze i trajanja izloženosti. Prašina na Marsu sadrži silicijum-dioksid, jedinjenja gvožđa i hlorna jedinjenja, poput perhlorata, za koja je poznato da su štetna u dovoljno velikim dozama ovdje na Zemlji", kazao je Van Bomel, koji je član naučnog tima misije "Perseverance" i glavni je autor studije koja opisuje ova otkrića.
Naučni tim je analizirao čestice prašine koje su se nahvatale na opremu rovera, uključujući materijale od kojih se izrađuju svemirska odjela, a koji su ponijeti na ovom vozilu sa šest točkova kako bi se ispitalo kako podnose surove uslove na toj planeti.
Prethodna mjerenja omogućavala su detekciju čestica prašine na Marsu veličine do oko tri mikrometra u prečniku, ali je instrument pod nazivom PIXL (Planetarni instrument za rendgensku litohemiju) zabilježio dvije kategorije još sitnijih čestica.
Pored ultrasitnih čestica, postojala je i kategorija sitnih čestica prečnika manjeg od 2,5 mikrometra, što je 30 puta tanje od ljudske vlasi.
Zašto bi prašina s Marsa mogla biti opasna za astronaute?
Ovakve čestice mogu biti dovoljno sitne da prodru u pluća astronauta, dospiju u krvotok i potencijalno oštete vitalne organe.
Još jedan razlog za zabrinutost jeste to što bi okruženje Marsa i fizička svojstva prašine vremenom mogli da oštete materijale od kojih su izrađena svemirska odjela i staništa.
"Nemamo dokaze da je prašina oštetila materijale za svemirska odjela, već samo da su ti materijali različito reagovali u dodiru sa prašinom", naveo je Van Bomel.
Kako će otkriće uticati na buduće misije na Mars?
NASA planira da pošalje astronaute na Mars već tokom tridesetih godina 21. vijeka.
"Ova saznanja će pomoći u osmišljavanju budućih sistema za podršku ljudskom životu tokom misija sa ljudskom posadom na Mars, uključujući izbor materijala za svemirska odjela i staništa, kao i metoda čišćenja koje su efikasne za čestice submikronskih dimenzija. Ona takođe dopunjuju smjernice i protokole koje je NASA uspostavila u vezi sa toksikološkim rizicima", kazao je Van Bomel, prenosi Tanjug.