Svemir

Naučnici prvi put detektovali radio-signal direktno s planete izvan Sunčevog sistema

Naučnici prvi put detektovali radio-signal direktno s planete izvan Sunčevog sistema
Foto: Nezavisne/Ilustracija | Naučnici prvi put detektovali radio-signal direktno s planete izvan Sunčevog sistema
T.R.

Astronomi su prvi put uspjeli da radio-signal nedvosmisleno povežu sa planetom izvan Sunčevog sistema, što bi moglo da otvori potpuno novi način proučavanja udaljenih svjetova i njihovih magnetnih polja.

Signal je detektovan sa Beta Piktoris b, mlade džinovske planete u sistemu udaljenom oko 63 svjetlosne godine od Zemlje. Autori istraživanja navode da je riječ o auroralnoj radio-emisiji povezanoj sa snažnim magnetnim poljem planete.

Otkriće su objavili Kevin Ortiz Sebaljos (Kevin N. Ortiz Ceballos), Edo Berger i Ivet Sendes (Yvette Cendes), a njihov rad objavljen je 15. septembra na platformi arXiv. Istraživanje još nije prošlo stručnu recenziju.

Zašto je ovaj signal poseban?

Radio-emisije povezane s planetama nisu novost. One su dobro poznate u našem Sunčevom sistemu, a astronomi su ranije registrovali radio-signale i iz udaljenih sistema u kojima postoje egzoplanete.

Problem je bio u tome što nisu mogli pouzdano da utvrde da li signal dolazi sa same planete ili sa zvijezde oko koje ona kruži.

Sada autori rada navode da su prvi put direktno detektovali auroralnu radio-emisiju sa egzoplanete i locirali njen izvor upravo na Beta Piktoris b.

Tokom četiri posmatranja 2025. i 2026. godine pomoću radio-teleskopskog sistema MeerKAT u Južnoj Africi zabilježili su brze i ponavljajuće radio-izboje, kao i trajniju emisiju, na frekvencijama između 0,85 i 3,5 gigaherca.

Signal je bio izrazito kružno polarizovan, što je jedan od važnih tragova koji su istraživače doveli do zaključka da posmatraju auroralnu radio-emisiju.

Kako znaju da signal dolazi sa planete?

Beta Piktoris je zvijezda oko koje kruže tri poznate planete – Beta Piktoris b, c i d. Zato je jedan od ključnih zadataka bio utvrditi odakle tačno dolaze registrovani radio-talasi.

Koristeći udaljene kvazare kao veoma precizne referentne tačke na nebu, istraživači su utvrdili položaj izvora radio-emisije i povezali ga sa planetom Beta Piktoris b, a ne sa njenom matičnom zvijezdom.

Autori navode i da nijedan poznati fizički mehanizam kojim se objašnjava radio-emisija kod zvijezda ovog tipa ne može da objasni ono što su registrovali.

ScienceAlert, koji je prenio rezultate istraživanja, navodi da upravo mogućnost da se signal razdvoji od emisije zvijezde predstavlja ključnu razliku između ovog otkrića i ranijih pokušaja detektovanja radio-signala sa egzoplaneta.

Šta radio-signal otkriva o planeti?

Signal naučnicima nije zanimljiv samo zato što je prvi takve vrste. Iz njegovih karakteristika mogu da izvuku podatke o magnetnom polju planete koje je inače izuzetno teško direktno proučavati na tolikoj udaljenosti.

Autori zaključuju da je riječ o zračenju nastalom procesom poznatim kao nestabilnost elektronskog ciklotronskog mezera (ECMI), koji je povezan s auroralnim radio-emisijama planeta.

Na osnovu najviše frekvencije na kojoj je signal registrovan procijenili su da magnetno polje Beta Piktoris b na mjestu nastanka emisije iznosi najmanje oko 1,25 kilogausa.

Ako se rezultat potvrdi, riječ je o prvom direktnom mjerenju jačine magnetnog polja jedne egzoplanete.

Kakva je Beta Piktoris b?

Beta Piktoris b je gasni džin otkriven 2008. godine, mase približno deset puta veće od Jupiterove.

Planeta je veoma mlada i brzo se okreće oko svoje ose – jedan njen dan traje svega osam do devet sati. Istraživači smatraju da bi upravo tako brza rotacija mogla da igra ulogu u stvaranju snažne auroralne radio-emisije.

Magnetna polja planeta posebno su važna astronomima jer mogu da otkriju mnogo o njihovoj unutrašnjosti, ali i o interakciji planeta sa česticama koje dolaze sa njihovih zvijezda i gubitku atmosfere tokom vremena.

Zbog toga bi mogućnost da se magnetna polja udaljenih planeta proučavaju putem radio-talasa mogla da postane novi alat u istraživanju egzoplaneta.

Koje planete su sljedeće?

Autori su već izdvojili još sedam džinovskih egzoplaneta u pet obližnjih planetarnih sistema koje bi mogle da budu sljedeće mete ovakvih posmatranja.

Procjenjuju da bi povećanje osjetljivosti instrumenata za približno pet do sedam puta, što se očekuje od nove generacije radio-opservatorija, moglo omogućiti detekciju njihovih radio-emisija.

To znači da Beta Piktoris b možda neće dugo ostati jedina egzoplaneta čije je magnetno polje moguće proučavati na ovaj način.

Ipak, rezultat zasad treba posmatrati s određenom rezervom. Rad je trenutno dostupan kao preprint na arXiv-u i još nije prošao nezavisnu stručnu recenziju niti je objavljen u recenziranom naučnom časopisu.

Najčitanije