ZAGREB - Međunarodna grupa istraživača, među kojima su i naučnici sa Fizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF), prvi put je rekonstruisala "babyboom"u ranom svemiru, odnosno razvoj najmasivnijih galaksija od ranoga svemira.
Rezultate svog istraživanja naučnici su predstavili u časopisu "Astrophysical Journal", a podatke su prikupili pomoću satelita Hubble, Spitzer, Herschel i raznih drugih teleskopa smještenih na Zemlji, saopštio je danas Univerzitet u Zagrebu.
Povezujući podatke snimljene satelitima i teleskopima preko cijelog elektromagnetskog spektra, od ultraljubičastih do milimetarskih talasnih dužina u COSMOS (Cosmic Evolution Survey) polju na nebeskoj sferi, naučnici su otkrili istoriju stvaranja najmasivnijih galaksija u svemiru. Ta istorija je, stoji u saopštenju, od početnog "babybooma", odnosno erupcije rađanja novih zvijezda, preko izuzetno zbijenog izgleda te njihove krajnje sudbine u divovskim eliptičnim galaksijama.
Dodaje se da su najnoviji rezultati omogućeni stvaranjem dvaju reprezentativnih uzoraka galaksija - zbijenih crvenih i mrtvih eliptičnih galaksija koje žive u razdoblju svemira tri milijarde godina nakon Velikog praska (Big Bang), te tzv. ispodmilimetarskih galaksija koje sadrže goleme količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde i žive u još ranijim fazama svemira.
Publikovani rad pod vođstvom docenta Vernese Smolčić s Fizičkog odsjeka PMF-a bavi se tim drugim uzorkom galaksija, odnosno ispodmilimetarskim galaksijama.
Crvene i mrtve galaksije sada su prvi put direktno povezane s ranijom populacijom galaksija koje sadrže goleme količine prašine i intenzivno rađaju nove zvijezde brzinom od oko 1.000 Sunčevih masa na godinu, što je oko 1.000 puta više nego što danas rađa naš Mliječni put.
Zahvaljujući tom radu i ostalim podacima međunarodne grupe istraživača objavljenima u časopisu "Astrophysical Journal", omogućeno je određivanje veličina zvjezdanih masa te brzine stvaranja novih zvijezda u ovom važnom uzorku vrlo ranih "prašnjavih galaksija".
Univerzitet podsjeća da galaksije rastu prirastom novih zvijezda koje se rađaju iz plina i prašine smještenih unutar galaksije. Jedan određeni tip galaksija - tzv. crvene i mrtve galaksije u ranom svemiru, karakterisane su brzim životom i ranom smrću. Kad se govori o "umiranju" tih galaksija u ranom svemiru, misli se na činjenicu da su te galaksije završile rađanjem novih zvijezda već tri milijarde godina nakon Velikog praska. Naša galaksija, Mliječni put, još danas, 13,8 milijarda godina nakon Velikog praska, rađa nove zvijezde.
Uspoređujući dva uzorka, autori su otkrili vezu između zbijenih crvenih i mrtvih eliptičnih galaksija te prašnjavih ispodmilimetarskih galaksija koje intenzivno rađaju nove zvijezde oko milijardu do dvije milijarde godina prije nastanka zbijenih crvenih i mrtvih galaksija.
Opažanja pokazuju da se rađanje zvijezda u ovim prašnjavim galaksijama ponaša u skladu s očekivanjima predviđenim za pretke zbijenih crvenih i mrtvih galaksija.