Prema najnovijem istraživanju, kako se Pluton udaljava od Sunca, polako na njemu nestaju gasovi koji ga okružuju.
Plutonova rijetka atmosfera sastoji se uglavnom od azota s ponešto metana i ugljen-monoksida. S obzirom na to da na toj planeti dolazi do snižavanja temperature, izgleda da to uzrokuje ponovno smrzavanje azota pri čemu dolazi do gubljenja atmosfere, piše Science Alert.
Da li smo već kontaminirali Mars?
"Naučnici još od 1988. putem tehnike okultacije prate promjene u Plutonovoj atmosferi", rekao je planetarni naučnik Eliot Jang s instituta Sautvest Riserč Institut (SwRI) u Teksasu.
"Misija Nju horajzons dobila je odličan uvid u njenu gustinu tokom leta 2015. koja se do tada udvostručavala svake decenije. Ali, naša zapažanja iz 2018. pokazuju da taj trend prestaje nakon 2015", dodaje Jang.
Planine i okeani?
Plutonova atmosfera nastaje nakon isparavanja leda sa površine planete. Ovoj patuljastoj planeti potrebno je trenutno oko 248 zemaljskih godina da napravi jedan krug oko Sunca, pri čemu se čak u jednom trenutku približio našoj zvijezdi na 30 astronomskih jedinica (AJ); odnosno na 30 puta udaljenosti između Zemlje i Sunca.
Ali udaljenost između Plutona i Sunca ipak raste, pri čemu taj planet dobija sve manje Sunčeve svjetlosti i ima sve niže temperature. Porast gustine atmosfere primijećen 2015. najvjerojatnije je posljedica toplotne inercije - zaostale toplote zarobljene u ledu od azota.
"To se na primjer događa kada Sunce zagrijava pijesak na plaži. Sunčeva svjetlost je najintenzivnija u podne, ali pijesak nastavlja da upija toplotu tokom popodneva pa je najtopliji u kasnim poslijepodnevnim satima", rekla je planetarna naučnica Lezli Jang sa SwRI-ja.
Pluton se možda više ne smatra planetom, ali je ovo nebesko tijelo i dalje vrlo interesantno astronomima. Naučnici su tako posljednjih godina ustanovili da na Plutonu postoje planine sa snežnim vrhovima, a ispod njegove površine tekući okeani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.