Svemir

Zašto već 45 godina niko nije sletio na Mjesec?

Zašto već 45 godina niko nije sletio na Mjesec?
Foto: Ilustracija | Zašto već 45 godina niko nije sletio na Mjesec?
N.N.

Godišnji budžet NASA iznosi 19,5 milijardi dolara, a već sljedeće godine mogao bi da se poveća na 19,9 milijardi.

Misija NASA Apollo 17 koja je na Mjesec dovela 12 ljudi u decembru 1972. godine do danas ostaje možda i njihov najveći uspjeh. 

Astronauti su prikupili kamenje, fotografisali sve što su mogli, proveli niz eksperimenata, postavili zastave i vratili se kući. Uprkos toj velikoj misiji koja je trajala nekoliko nedjelja Apollo program nije omogućio da ljudi na Mjesecu ostanu dugoročno. 

I danas 45 godina nakon te posljednje misije postoji niz razloga zbog kojih bi ljudi trebalo da se vrate na Zemljin veliki i prašnjavi satelit i na njemu da ostanu, piše "Business Insider", a prenosi "Express.hr". 

Istraživači i preduzetnici smatraju kako bi baza na Mjesecu mogla da postane nešto poput benzinske pumpe za duga svemirska putovanja, da dovede do izgradnje svemirskih teleskopa, kao i da olakša mogućnost života na Marsu i riješi stogodišnje naučne misterije oko nastanka Zemlje i Mjeseca. 

Tu je i turistički potencijal o kojem toliko čujemo i čitamo posljednjih godina, posebno uz razvoj niza tehnoloških kompanija. 

"Trajna istraživačka stanica na Mjesecu je sljedeći logičan korak. To je samo na udaljenosti od tri dana. Moramo izmisliti još niz stvari i testirati ih prije nego što odemo u svemirske dubine", rekao je bivši astronaut Kirs Hadfild.

Ipak niz astronauta i stručnjaka složiće se i reći kako prepreke zbog kojih nije bilo misija na Mjesec su zapravo trivijalne i banalne. Posebno velika prepreka svim misijama koje uključuju ljude je trošak. 

Po zakonu koji je američki predsjednik Donald Tramp potpisao u martu 2017. godine. NASAn godišnji budžet iznosi 19,5 milijardi dolara, a već sljedeće godine mogao bi da se poveća na 19,9 milijardi. Iako je riječ o velikoj svoti novaca, u poređenju sa izdvajanjima za npr. američku vojsku koja iznose oko 600 milijardi dolara godišnje, čini se beznačajan. 

Posebno je unutar toga važan projekt modernizacije i proširenja nuklearnog arsenala koji bi u sljedećih 30 godina mogao da košta oko 1,7 biliona dolara. U poređenju s nekim pređašnjim danima NASA budžet relativno je malen. 

"NASA udio u federalnom budžetu bio je na vrhuncu sa četiri odsto 1965. godine. U proteklih 40 godina ostao je ispod jedan odsto, a u posljednjih 15 godina ide polako prema 0,4 odsto federalnog budžeta", rekao je astronaut član Apolo 7 misije Volter Kaningam. 

Trampov budžet podloga je za misije povratka na Mjesec i misiju na Mars, ali čini se kako bi tu moglo biti problema i odgađanja s obzirom na ipak nedovoljna sredstva. Još 2005. godine NASA je procijenila kako će povratak na Mjesec koštati oko 133 milijarde.

"Za istraživačke misije koje uključuju ljude najteže je dobiti političku podršku. Ako Kongres ne odluči da uloži više novca u program o misijama samo možemo pričati", naglasio je Kaningam.

Cilj Trampove administracije je da astronaute dovede na Mjesec oko 2023. godine, u godini koja bi mogla biti pred kraj Trampovog drugog predsjedničkog mandata, naravno ako ga dobije. 

A u tome leži novi problem - politički udarci.

"Zašto bi bilo ko trebalo da vjeruje bilo kojem predsjedniku i njegovim najavama nečega što bi se moglo dogoditi dva mandata u budućnosti. To je samo priča", naglašava Hadfild. Iz perspektive astronauta najvažnija je misija, a dizajn, testiranje i ostalo moglo bi da potraje više od dva predsjednička mandata. 

"Volio bih da sljedeći predsjednik podržava budžet koji će nam omogućiti da izvedemo misije koje su od nas zatražene, koje god one bile", rekao je astronaut Skot Keli. 

Različite poglede na svemirske misije imali su američki predsjednici, a NASA je potrošila devet milijardi dolara tokom pet godina na dizajniranje, izgradnju i testiranje oprema za svemirski "Constellation" program kojem je cilj odvesti astronaute na Mjesec. 

Nakon što je Obama preuzeo predsjedništvo te nakon što se nije tačno mogao procijeniti trošak tog programa, umjesto njega Obama je odobrio "Space Launch System", program raketnog nosača. 

Tramp nije uništio SLS, ali je promijenio Obamin cilj slanja astronauta na Mjesec i Mars. Takve česte izmjene i promjene prioriteta dovodile su do otkazivanja, gubitka od oko 20 milijardi dolara, a osim toga izgubljeno je vrijeme.

"Američko vođstvo inspiriše sve da naprave nešto što ni jedna druga nacija nije sposobna. Pokazali smo to i u jednom kratkom trenutku prije 45 godina. Ne vjerujem da smo to od tada ponovili. Vjerujem kako to sve zavisi od političke predanosti", rekao je astronaut Baz Oldrin.

Njih može potstaći želja naroda, koja je ipak oko ovog pitanja dosta mlaka. Čak i na vrhuncu Apolo programa, nakon što su Nil Armstrong i Baz Oldrin izašli na površinu, samo 53 odsto Amerikanaca vjerovalo je kako je program vrijedan troška. 

Većinu vremena taj procenat je bio ispod 50. Danas 55 odsto Amerikanaca misli kako bi povratak na Mjesec trebalo da bude NASA prioritet, dok njih 44 odsto misle kako astronauti na Mjesec ne bi trebalo da se vraćaju. Što se tiče podrške istraživanja Marsa ona je puno veća pa tako iznosi 63 odsto. Ali finansijski trošak nije jedini razlog zašto je povratak za sada još nemoguća misija. 

Mjesec je takođe i 4,5 milijardi godina stara smrtonosna zamka za ljude, koja se ne smije uzimati olako ili podcijeniti. Površina je prekrivena kraterima i stijenama koje su prijetnja sigurnom slijetanju. 

Prije prvog slijetanja 1969. godine američka vlada potrošila je milijarde dolara u razvoj, lansiranje i dopremanje satelita koji su mogli da snime površinu koja bi pomogla u odabiru potencijalnih mjesta slijetanja. Ipak puno veća briga dolazi od onoga što je uticaj meteorita stvorio - regolitu, prašinu. 

Avio inženjer Madu Thangavelu sa Univerziteta Južna Kalifornija, napisao je 2014. godine kako je Mjesec prekriven "finim, slojem lunarne prašine poput pudera koja je elektrostatički nabijena zahvaljujući interakciji sa solarnim vjetrom. Vrlo je abrazivna i prianja, čime se vrlo brzo 'pune' svemirska odijela i vozila".

Astronaut Pegi Vitson koja je u svemiru provela 665 dana, probleme sa prašinom navela je kao glavne problema Apolo misija. 

"Ako ćemo provesti tamo puno vremena i izgraditi trajne nastambe, moramo smisliti način na koji ćemo riješiti taj problem", rekla je. 

Novi problem je i sunčeva svjetlost. Oko 14 dana u komadu na površini je vruće kao u paklu jer je izložen direktno sunčevoj svjetlosti, jer Mjesec nema nikakav atmosferski zaštitni sloj. 14 dana nakon toga vlada potpuni mrak i tada mjesečeva površina postaje jedno od najhladnijih mjesta u svemiru. NASA razvija mali nuklearni reaktor 'Kilopower' koji bi astronaute trebalo da snabdijeva potrebnom energijom za vrijeme mračnih dana. " 

Nema okrutnijeg okruženja za život od Mjeseca. Ipak uprkos tome, s obzirom kako je tako blizu Zemlje, najbolje je mjesto na kojem bi možda trebalo da se nauči živjeti", napisao je Tangavelu. 

A tu su i 'luckasti' milijarderi koji su se bacili u trku. I upravo da nije bilo njih, da su samo bili NASA, Boing i Lockheed koji su razvijali mašineriju, možda velikih pomaka ne bi bilo.

"Nema sumnje, ako želimo ići dalje, posebno ako želimo ići dalje od Mjeseca, potreban nam je novi prevoz. Danas smo još u onim danima 'kočije'", rekao je astronaut Džefri Hofman. 

Posebno se tu misli na rad Ilona Maska i njegove kompanije SpaceX kao i Džefa Bezosa i kompanije Blue Origin. Upravo dugoročne želje astronauta i želja da se ponovo vrate na Mjesec lako se uklapaju u Bezosovu dugoročnu želju. 

Svoju ideju o izgradnji prve mjesečeve baze predstavio je Vašingtonu uz Blue Origin raketni sistem "New Glenn". U aprilu je rekao da "će preseliti svu tešku industriju sa Zemlje, koja će postati rezidencijalna zona lake industrije". 

Maskov SpaceX mogao bi do Mjeseca prije NASA ili Blue Origina. Njihova raketa Falcon Heavy sposobna je da lansira malu "Crew Dragone" svemirsku kapsulu do Mjeseca i nazad. 

Mask je rekao kako su dva pojedinca već stavila sredstva kako bi mogli otići na to putovanje.

"Moj san je da Mjesec jednom postane dio ekonomske zemljine zone, svakodnevne ekonomije. I to je nešto na čemu bi trebalo raditi", rekao je Hofman.

Astronauti ne sumnjaju kako ćemo se vratiti na Mjesec i Mars. Samo je pitanje kada i koja će to generacija doživjeti. 

(Express.hr)

Video

STOP!

nije sloboda govora

zalbe.vzs.ba

Govor mržnje je krivično djelo!

huškanje, diskriminacija, prijetnje i uvrede po nacionalnoj, vjerskoj, rodnoj ili bilo kojoj drugoj osnovi

neće biti tolerisane

na našem portalu

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Molimo vas da vaša iskustva i zapažanja prilikom korištenja aplikacije za komentarisanje podijelite sa nama.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Izdvojeno
Najčitanije