BiH

BiH od 2020. digitalno zaostala enklava u srcu Evrope

BiH od 2020. digitalno zaostala enklava u srcu Evrope
Foto: N.N. | BiH od 2020. digitalno zaostala enklava u srcu Evrope
Almedin Šišić

SARAJEVO, BANJALUKA - Digitalno društvo i svjetska telekomunikacijska zajednica 2020. godine biće nezamislivi bez 5G mreže, pri čemu će Bosna i Hercegovina, zbog zaostalog stepena razvoja, u potpunosti biti onemogućena da koristi napredne tehnologije.

Šta će to da znači za privredu, IT i sektor telekomunikacija ove države u cjelini, možemo samo da pretpostavljamo, no već sada stručnjaci iz ove oblasti upozoravaju kako se može desiti da BiH postane jedna vrsta digitalnoinfrastrukturno nerazvijene enklave u srcu Evrope!

Na niz tekstova o umrežavanju cijele Evrope 4G mrežom (pri čemu u BiH funkcionira tek 3G, i to samo u većim sredinama), "Nezavisnim" se komentarom javio i inženjer iz BiH koji u Austriji radi na izgradnji mobilnih mreža.

"Austriju uveliko spremamo za 5G, a sa 4G smo odavno prekrili čitavu zemlju. Zašto je 5G toliko bitna? Pa zato jer je bez 5G digitalno društvo nezamislivo - samoupravljiva auta, 'Internet of Things' itd. Desiće se 2020. godina, i kao što danas željeznice EU, npr. 'DB Schenker', ne ulaze na Balkan, tako će i kamioni, vozila, moći doći do Gradiške, a onda će roba i ljudi biti prebacivani u stare kamione i automobile da bi mogli da nastave put u BiH", upozorava ovaj stručnjak u pisanom komentaru.

Upravo na sistemu IoT (Internet of Things) EU bazira jedan veliki projekat, predviđen za početak 2020. O tome govori i Vlatko Drmić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH.

"Europa se obavezala digitalnom agendom da će 2020. krenuti sa 5G mrežom. Sve ovo danas, 'pametni gradovi', hibridni automobili, nezamislivo je bez toga. 5G mreža znači da će jedna bazna stanica na jednom kilometru moći imati do milion konekcija. To će biti 'Internet of Things', imaćete mogućnost spajanja svih konekcija na ovu mrežu", pojašnjava Drmić.

Sa svim rečenim se slaže i Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacijske tehnologije u Privrednoj komori RS.

On pojašnjava da je zapravo sve povezano sa 4.0 standardom u industriji, koji se već primjenjuje u našem okruženju.

"Standard 4.0 definiše povezivanje industrijske proizvodnje na direktne programske pakete. Mi imamo i sada neke firme koje koriste CMC i NC mašine, a to su uređaji kojima se upravlja pomoću računara i specijalnih aplikacija", navodi Dragičević.

I on se slaže da je 2020. jako bitna, ključna godina, u kojoj Evropa planira i ciljani projekat - "Horizon 2020".

"Projekat podrazumijeva umrežavanje preduzeća kako bismo od te 2020. mogli da povežemo bilo koji sistem, bilo gdje! Naravno, sve uz pomoć sredstava evropske zajednice", naglašava Dragičević.

Koliko zapravo ne razmišljamo o razvoju, potvrđuje i "utrka u gradnji autoputeva," ali bez ikakve strategije i pogleda u budućnost.

"Ja pitam da li su na autoputevima koje sad gradimo predviđena mjesta kojima će se kretati hibridni automobili? Naravno da nisu. Danas na Zapadu kada grade autoput uvijek projektuju jednu traku, dužine šest do sedam kilometara, gdje automobili na struju laganije ulaze u taj prostor i dopunjavaju baterije, da bi mogli nastaviti dalje. Kod nas, nažalost, ne postoji želja, razumiju samo beton", zaključuje Dragičević. 

Kada je u pitanju pozicioniranje BiH "ključne 2020.", nije optimističan.

"Bićemo onemogućeni da koristimo napredne tehnologije, i to će se odraziti na čitav privredni sektor. Danas naši dobri stručnjaci ne mogu da ispolje svoj kapacitet ni u jednoj kompaniji, čak ni stručnjaci koji su završili Harvard! Nažalost, u velikom smo talasu odlaska stručnjaka iz ove oblasti, odlaze nam najbolji ljudi", upozorava on.

Uz sve ovo, kratkim istraživanjem smo saznali da je Njemačka za razvoj 4G mreže uložila čak 700 miliona eura. Kao rezultat pameti i dobrog upravljanja sada će u 5G morati da uloži mnogo manje.

Ono o čemu zbog bavljenja dnevnom politikom i konstantnog držanja nacionalnih tenzija također ne razmišljamo jeste činjenica da ćemo uvođenjem 4G (a kasnije nekim čudom i 5G) gotovo svi morati da mijenjamo mobilne telefone, što će narednih godina postati veliki biznis.

BiH dobija 4G do kraja ljeta?

Vlatko Drmić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH, podsjeća da BiH još nije završila digitalizaciju i gašenje analognih kanala, upozorivši da ćemo u jednom trenutku doći u vrlo nepovoljnu situaciju. Kada je, pak, u pitanju 4G, tu je dosta optimističniji.

"Stvoren je pravni okvir za uvođenje 4G, sada RAK vodi svoj dio aktivnosti. Ako sa zakonodavne strane bude sve u redu, očekujem je u većim centrima već u 7. ili 8. mjesecu ove godine", navodi Drmić

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije