DERVENTA - Milorad Dodik, premijer RS, govoreći o nastavku razgovora u Butmiru, istakao je da Srpska ni po koju cijenu neće prihvatiti nametanje ustavnih rješenja u BiH i dodao da ima zahtjeva da se ukine zakonodavna nadležnost Doma naroda u parlamentu BiH.
"Iza toga bi išao i drugi plan u pravcu ukidanja Doma naroda, a za godinu dana doći će i zahtjev za ukidanje entitetskog glasanja. Mi ćemo jasno reći da je to za nas neprihvatljivo, kao i to da se ovim prijedlozima pokušava legalizovati pravno nasilje visokih predstavnika, koji su kršeći Dejtonski sporazum i Ustav BiH nametali razne zakone i prenosili ovlaštenja", istakao je Dodik juče u Derventi.
On smatra da bi nametnuta rješenja dovela do destabilizacije prilika u BiH, za šta bi krivicu i odgovornost snosio onaj ko bude nametao rješenja.
"Kao odgovor na takvo stanje uslijediće referendum građana RS", naglasio je Dodik dodajući da je predstavnicima međunarodne zajednice u Butmiru iznio stav da je RS zainteresovana da u Ustav BiH uđe pravo naroda entiteta na referendum.
Dodik je podsjetio da FBiH po odlukama Doma za ljudska prava duguje Srpskoj 300 miliona KM, te da nema razloga da se ide dalje, dok se to pitanje ne reguliše, kao i pitanje entitetskih granica.
On je dodao da su mnoge odluke visokih predstavnika, ranijih godina, oskrnavili 49 odsto Republike Srpske, te da RS traži da se to pitanje riješi na taj način da se utvrdi entitetska linija razgraničenja.
Dodik je rekao da FBiH vrši opstrukcije u vezi sa zemljišnim knjigama, te da pokušava da dođe do modela koji bi omogućio preglasavanje Srba u parlamentu BiH, što je, kako je istakao, nedopustivo i neće biti prihvaćeno.
"Mi samo tražimo da se primijeni praksa koja je prisutna u složenim zemljama EU, kao na primjer pokrajine u Njemačkoj, koje imaju direktan pristup razgovorima sa EU", istakao je Dodik dodajući da ne može Sarajevo razgovarati o pitanjima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite, kada je to isključiva nadležnost RS.
Rajko Kuzmanović, predsjednik RS, izjavio je da ne očekuje nametanja rješenja, niti bilo kakve sankcije u slučaju neuspjeha razgovora u Butmiru.
"Predstavnici međunarodne zajednice su na početku butmirskog sastanka najavljivali listu pitanja, a sada je sve više zaboravljaju. Mislim da će lista, koja bi eventualno došla na dnevni red u utorak, biti vrlo restriktivna. Ona ne može biti prihvaćena ukoliko bilo čime zadire u integritet i suverenitet RS", naglasio je predsjednik Kuzmanović.
On je rekao da svako pitanje mora biti razmatrano u institucijama sistema vlasti RS i BiH.
On je upozorio da sve što se danas dešava u BiH nije politika BiH, njenih lidera i građana, već politika međunarodne zajednice.
"Niko se od tri konstitutivna naroda u BiH ne dogovara između sebe, nego to čine stranci. Krajnje je vrijeme da nas stranci ostave da sami između sebe postižemo dogovore", poručio je Kuzmanović i dodao da je svaki dogovor tri konstitutivna naroda bolji od onoga koji se nameće sa strane.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA, rekao je da u nastavku razgovora lidera bh. stranaka s predstavnicima SAD i EU, očekuje da se još jedanput razmotre sve primjedbe koje su iznesene od svake strane.
"Da ova ekspertna komisija kaže šta od toga prihvata, šta ne prihvata, da dođemo do nekoga drafta mogućeg sporazuma i želim da budem blagi optimist, da postignemo sporazum", rekao je Tihić.
Demokratski narodni savez je za striktno poštivanje Dejtonskog sporazuma i nije ni za kakve promjene Ustava, niti za prenos novih nadležnosti na nivo BiH, jer to nije uslov za ulazak u Evropsku uniju ni NATO, zaključak je Glavnog odbora te stranke.
Šmit: Priprema za odluku PIC-a
Lars Šmit, direktor za Balkan u švedskom Ministarstvu inostranih poslova ocijenio je da bi na predstojećem sastanku političkih lidera u BiH u Butmiru moglo doći do konkretizacije pitanja što će, kako je rekao, voditi ka napretku u evrointegracijama BiH.
"Ono što se dešavalo u Butmiru 1 i što se očekuje od Butmira 2, trebalo bi da bude priprema za odgovarajuću odluku koju treba da donese Savjet za implementaciju mira (PIC) u novembru, a tiče se budućnosti Kancelarije visokog predstavnika", rekao je Šmit i dodao da se prethodno mora utvrditi da li su uslovi za zatvaranje OHR-a ispunjeni.