FELJTON: Transkripti sjednica predratnog i ratnog Predsjedništva BiH (62)

Magnetofonski snimak 122. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 17. juna. 1992. godine (5)

Magnetofonski snimak 122. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održana 17. juna. 1992. godine (5)

Sjednica je počela u 11 sati. Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva.

SEFER HALILOVIĆ: Nemam još potpunu informaciju o zločinima koji su urađeni na Grbavici i na dijelu Novog Sarajeva, koje je još djelimično u našoj blokadi, ali nije pod našom kontrolom. Na Vracama je u osam kuća, onaj dio kojeg smo mi došli u Milikladskoj nađeno, zaklane su kompletne porodice. Dakle, od glave porodice do djeteta, to je zaista izuzetno stravičan zločin koji je na vrlo svirep način urađen. Mi još tamo nismo i ne možemo do kraja stići. Tako da ova informacija o klanju na Vracama, Grbavici i u Novom Sarajevu, dijelu kojem drže četnici, nemamo potpunu informaciju. Ali imamo za ovih osam porodica na Vracama i to je zaista ovo pričanje ljudi koji su vidjeli vrlo svirepo. Na području Pofalića i Žuči nakon oslobađanj, a i prolaska jedinica TO tim prostorom, za sada pouzdano imam informaciju da su tri kuće i jedna štala zapaljene bez ikakvog povoda. Da su odvedene četiri kako oni kažu s…. to su krave i da su nekoliko građana na vrlo svirep način premlatili. Za sada imamo, znamo, ova naša komisija ili grupa - ja sam naređenjem informirao da se ta istraži. Imamo informaciju da su to radile dvije grupe. Jednoj je vođa Kruško, nekakav s Alipašinog polja, ali on nije učestvovao u akciji nego njegovi ljudi. I drugoj je - to će biti vrlo teško naći zato što je nekakve druge grupe šef neki Ćelo. A ukupno do sada mi imamo registrovanih 11 Ćela na području Sarajeva. Ja zaista vas uvjeravam, a želio bih da mi vjerujete, jer je uvjeranje krajnje iskreno - da ćemo učiniti sve koliko je to moguće da se ove pojave, za sada su to pojave, da ne pređu da ne dobiju oblik masovnih stvari. Da to spriječimo. A i vas molim ovdje sve zajedno da i kroz obraćanja javnosti i kroz apele, naročito kroz ovu dimenziju vlasti - predsjednik Vlade mi je otišao - kada takve predamo sudskim organima da ih što je moguće prije kažnjavaju, jer ja vas i ovaj put podsjećam da su vojni sudovi ukinuti, da mi nemamo nikakvih ingerencija o tome. Neki dan je gospodin Avdo na ovu temu rekao da do sada nije predato od ovih prijava itd. 280 ljudi je obrađeno. Dakle, obrađeno papirima, nije reagirao onaj tužilac koji je trebao da pokrene krivični postupak. Dakle, imam ponekad utisak da je to neko namjerno napravio, da onemogući efikasnost. Ja iz duše jesam za sva demokratska rješenja, ali nama poneki puta treba dobra palica. Oni znaju. Tako da ukidanje vojnih sudova nije samo... mjera nego je to, ono ima izuzetnu političku težinu, naročito na terenu. To je urađeno prije nego što sam ja došao na ovu dužnost. Da vam pravo kažem, da sam bio tada i sada bi se zalagao da se to vrati, a kad se rat završi onda možemo razgovarati u svojstvu vojnog sudstva, logistike i svega onog drugog, a sad treba pribjegavati onim mjerama koje su efikasne. To je - vraćati se partizanskom moralu, da budem kratak. Mislim da je jasna situacija na šta mislim.

MIRKO PEJANOVIĆ: Džemo se zove, Musliman, koji je bio u prvim borbenim redovima na Žuči, prijatelj je mog prijatelja koji je ležao u zatvoru. Rekao je - sva... Žuč je... što su druge kuće zapaljene, ali nisu od boraca zapaljene. Naišao je neko uz njih od ovih pa je napravio osvetu. Mi to moramo razbiti. Drugo, moramo se medijski poslužiti našim moralnim primjerima. Moralna pobjeda je uslov da mi dobijemo sijaset srpskih sela bez borbe, da se razumijemo. Jer on kad vidi da mu nije zapalio kuću, da nije nedužno civilno stanovništvo maltretirao, da mu obezbjeđuje zaštitu, on nikad neće posrnuti za nekim koji je klao komšiju, koji ga je prisilno mobilisao, koji ga je čak i ubijao. Molim vas, s Ilidže su sve poštene porodice, patriotske, Stjepan zna puno tih porodica, znamo Nenad i ja i nadam se g. Izetbegović puno tih porodica, recimo Bosiljčić, Vidaković. To je pobjeglo diljem Jugoslavije da spasi glavu. Oni prvo njih kolju pa onda i ove druge. Tako da se jako razumijemo s komandantom u tome i dajte da malo krenemo. I ova komisija će danas... Šta je s primirjem, je l' se ozbiljno ruši?

HALILOVIĆ: Moram vam reći da smo jutros u pet sati žestoko napadnuti sa svih strana. Počelo je na Dobrinji, a onda je aktiviran cijeli sistem.

PEJANOVIĆ: Dajte da damo saopštenje o tome da ide u sve vidove javnosti u svijet.

KEMAL MUFTIĆ: Treba opet borba za sve releje. Da prvo spasavamo ljude. Ali TV i radijski signal dokle se može.

HALILOVIĆ: Isto se nadam da će Travnik biti uskoro u našim rukama, a ovo ostalo, Hum je već u našim rukama. Ovaj ovdje prostor. Tako da bi s Humom i s Vlašićem 80% teritorije Republike bilo pokriveno. A isto se nadamo i stalno težimo ka Vlašiću pošto nam on zauzima centralni dio Republike, da njega dobijemo.

ALIJA IZETBEGOVIĆ: To je član 1 "Profesionalni rad kadrova u armiji uređuje se posebnom uredbom sa zakonskom snagom o službi u armiji". To je sve što se ovdje dodaje.

IZETBEGOVIĆ: To je pod tačkom 3. Imate uredbu. Može li se ta rečenica prihvatiti? Može.

AKMADŽIĆ: Jedna je tu stvar koja nije potpuno precizirana. Je li armija BiH zvanična će biti itd.

IZETBEGOVIĆ: Samo to još nije. Još ne postoji armija BiH.

AKMADŽIĆ: Usvajanjem ovoga praktično prejudiciramo da će se tako zvati.

STJEPAN KLJUIĆ: Da, ali mi smo usvojili Zakon o oružanim snagama. Tamo je definirano.

AKMADŽIĆ: Onda bismo morali mijenjati, ako se ne bude tako zvala, naziv.

AVDO ČAMPARA: Mi sad zovemo oružane snage i armija. Samo jedan je član - dok se ne stvori armija da te poslove obavlja TO.

IZETBEGOVIĆ: Da li se dotle može nazivati ovo u službenim papirima zvanično armijom?

ČAMPARA: Može.

IZETBEGOVIĆ: Avdo, je l' se u ovom tekstu ovdje spominje armija? Je l' to sa stanovišta termina upotrebljeno dobro?

ČAMPARA: Sasvim u redu - armija. Jer možda će armija biti za mjesec dana i neće se mijenjati. A dok ne bude armija, mi imamo prelaznu odredbu.

AKMADŽIĆ: Avdo, ne razumiješ potpuno. Ja predlažem da ne bude armija nego vojska BiH.

ČAMPARA: U Zakonu o oružanim snagama stalno se operiše armija. Stalno. I mi smo, pošto još nismo stvorili armiju, samo jednim članom u prelaznim i završnim odredbama rekli da će, dok se ne formira armija, poslove armije obavljati TO. Prema tome, ova odredba je u redu.

IZETBEGOVIĆ: Sa stanovišta termina - u redu. Ima li neko na to primjedbu?

AKMADŽIĆ: To kad budemo donijeli taj zakon onda ćemo raspraviti. Da li će biti armija ili kako će se zvati.

FIKRET ABDIĆ: Ali ovo tvoje, Mile, vojska ili armija, pravno nije bitno. To je samo dogovor kako ćemo zvati.

AKMADŽIĆ: Pravno nije bitno, ali je to pitanje termina kako će se zvati ta armija.

Magnetofonski snimak 123. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 19. juna 1992. godine

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.

MARIOFIL LJUBIĆ: ...BiH koji će potvrditi na referendumu i kroz donošenje novog ustava. Ja još predlažem jedan stav da se proglašava ratno stanje na teritoriji Republike BiH u cilju vođenja odbrambenog rata i u cilju odbrane i oslobođenja teritorije RBiH od agresora. Svi ljudski i materijalni potencijali RBiH u domovini i inozemstvu stavljaju se u ulogu vođenja oružane borbe i vođenja odbrambenog rata. Pod dva, proglašava se opšta mobilizacija na teritoriji RBiH. To je za mene i platforma.

IZETBEGOVIĆ: Ja mislim tu je, što god je kraća, što god je jasnija sve je efikasnija i sve je ona više platforma. Treba znati cilj kakav je. Ali mislim kod ratnog stanja bi dobro bilo da se definiše šta to znači. Kakva su prava. Da ljudi znaju, da se mogu odazvati, da postoje sudovi specijalni, da postoje neki teži zakoni, vojni sudovi. U slučaju da se prekrše one tri najosnovnije stvari, dezerterstvo, pljačka, bezakonje. Što je naročito važno. Jer bi neki mogli to da iskoriste za stvaranje bezakonja, samovolje lične itd. Neka se osjeća odgovornost svakoga i prije svega svih građana i onih koji vrše vlast. Veća je odgovornost prema zakonu, radnim i svakim drugim obavezama. Možemo li tu doći do nekakvog rješenja ovdje? Naime, ti predlažeš da se donese takva odluka otprilike je li?

LJUBIĆ: Jeste, mislim da je tu i najkraća osnova onoga zašto se možemo boriti.

IZETBEGOVIĆ: Pošto je to vrlo kratko bi li nam još jedanput pročitao to u stvari, kakav ima naslov taj tvoj dokument? Ti misliš da bi to neko saopštenje ili odluka?

LJUBIĆ: Odluka Predsjedništva, jer mislim da bi iz ove odluke da je platforma Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. Platforma vođenja oružane borbe i borba za nezavisno jedinstvo.

IZETBEGOVIĆ: Pazi, je li ovo definicija "borba za..."

LJUBIĆ: ..."nezavisnu, jedinstvenu, suverenu, slobodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu, kao državu ravnopravnih naroda, građana, zasnovani na vladavini prava i pravnoj državi".

IZETBEGOVIĆ: Recimo da je to skoro opše prihvatljiva jedna stvar.

LJUBIĆ: E, sada ja idem dalje da će se proces rješavanja ustavnog ustrojstva BiH nastaviti kroz legalne institucije sistema. Zato će Predsjedništvo Skupštini ponuditi platformu, isto kao što smo prije nudili onu platformu. Da će Skupština BiH, kroz skupštinsku raspravu i donošenje odluka usvojiti platformu o unutarnjem ustrojstvu BiH, koju će potvrditi na referendumu i iza toga donijeti novi ustav Republike Bosne i Hercegovine. Sad da pišem nove izbore, jer to se podrazumijeva samim raspravama Skupštine. I da sad ovo da idemo da proglašavamo ratno stanje.

IZETBEGOVIĆ: Je li ova definicija uopšte prihvatljiva? Definicija da takvu državu i kakvu bi...?

MILE AKMADŽIĆ: Predsjedniče, mogu li nešto ja reći? Mislim bismo ipak morali kao dva dokumenta to posmatrati. Jedan je odluka o uvođenju ratnog stanja, a drugi je platforma. Da ipak to dvoje razdvojimo.

IZETBEGOVIĆ: Dobro, to je sada pitanje sporno kako bi to išlo. Ali ovo, je li ova definicija, ja koliko sam uočio to je prije svega definicija nezavisne, suverene države, slobodne države, vladavina prava spominje se tamo ravnopravnih naroda i građana. To je ono što nas je - manje-više definicija o kojoj se svi slažemo. I druga stvar da će to biti urađeno kroz institucije sistema. A to znači to je Skupština, skupštinske odluke koje će biti potvrđene referendumom. Moglo bi se kazati čim se agresija savlada, činjenica je zato postoje uvjeti, a uslova nema. Jer to može samo u uslovima nekog mirnog ili prilično mirnog stanja.

LJUBIĆ: S tim da ćemo mi ponuditi platformu i Skupštini i svima da...

IZETBEGOVIĆ: Predsjedništvo će ponuditi takvu platformu. Skupština bi trebalo to da prihva i da to treba da bude potpuno na referendumu. Ja mislim da je to nešto isto tako što bi bilo uopšte prihvatljivo. Ovdje nema ničega oko čega bi bilo spora, ni međustranačkog mislim ni ideološkog da kažem. Ja bar tako vidim.

MILE AKMADŽIĆ: Ima jedan spor, predsjedniče, koji postoji u tome, ono "jedinstveno" ja mislim da se u dobrom dijelu zbog toga ratuje.