Zapisnik 142. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 13. jula 1992. godine (2)
Predsjednik Alija Izetbegović je prisutne upoznao sa sadržajem pisma predsjednika Republike Hrvatske dr Franje Tuđmana Savjetu bezbjednosti u kojem se inicira pitanje vojne intervencije međunarodnih snaga u Republici Bosni i Hercegovini.
Naloženo je savjetniku Predsjedništva Hajrudinu Somunu da uputi pismo Savjetu bezbjednosti sa sličnim zahtjevom.
Presjedništvo je upoznato s teškim položajem branitelja i civila u Srebrenici. U tom cilju potrebno je iznaći mogućnosti da se humanitarnom akcijom obezbijedi pomoć u hrani, lijekovima i stručnom medicinskom osoblju.
Zaključeno je da se kod Savjeta bezbjednosti pokrene inicijativa za otvaranje kopnenih koridora: Sarajevo - Foča - Goražde, Sarajevo - Zenica - Bosanski Brod, Sarajevo - Olovo - Tuzla, Sarajevo - Višegrad.
Dogovoreno je da se uputi protest UNPROFOR-u zbog nastavljanja agresije, prilikom čega je potrebno navesti broj žrtava jučerašnjeg granatiranja u Sarajevu. Ujedno je potrebno zahtijevati da se posmatrači UNPROFOR-a postave na dominirajuće i centralne tačke u gradu kako bi imali bolji pregled artiljerijske vatre koja se otvara na gradska područja i stekli potpuno objektivnu sliku onoga što se događa.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Zapisnik 143. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 15. jula 1992. godine
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, dr Ejup Ganić, Fikret Abdić i dr Mirko Pejanović, generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen dnevni red: aktuelna situacija u Republici Bosni i Hercegovini, određivanje delegacije za posjetu Republici Hrvatskoj i platforma za razgovore, stavovi sa sastanka predsjednika klubova poslanika i jednog broja poslanika u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine održanog 69. jula 1992. godine, zahtjev pet parlamentarnih stranaka za održavanje zajedničke sjednice Predsjedništva RBiH, predsjednika klubova poslanika i predstavnika stranaka.
U uvodnom izlaganju Izetbegović je upoznao prisutne sa sadržajem pisma koje je uputi predsjednik Vlade Savezne Republike Jugoslavije gospodin Milan Panić, u kojem predlaže odvojene razgovore s predsjednikom Predsjedništva i Vlade RBiH. Ujedno, Izetbegović je najavio predstojeću posjetu ministra inostranih poslova Engleske Daglasa Herda.
U raspravi povodom pisma gospodina Panića prevladalo je mišljenje da svakako treba voditi razgovor o okončanju sukoba u Republici, bez obzira na to što kao pregovarač dolazi premijer države koja vrši agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Na ovakav stav posebno su uticale okolnosti da je gospodin Panić tek prije dva dana postao premijer Savezne Republike Jugoslavije i da je u svom pristupnom govoru iskazao pozitivne stavove u pogledu okončanja sukoba u Bosni i Hercegovini - obustave agresije, uklanjanja artiljerije agresora, primirja, povratka izbjeglica na svoja ognjišta i sl.; da međunarodnoj zajednici treba dokazati dobru volju u pogledu pregovora o mirnom okončanju sukoba u Bosni i Hercegovini; da gospodin Panić za sada, kao novi čovjek na jugoslovenskoj političkoj sceni, ima povjerenje međunarodne zajednice; da iz takvog razgovora ne mogu proizaći nikakve negativne političke posljedice, dok bi odbijanjem razgovora izgledalo da vlasti u Republici žele nastavak ratnih operacija.
Zaključeno je da se gospodinu Paniću postavi uslov da se prilikom posjete Sarajevu ne sastaje s Radovanom Karadžićem, koji je proglašen ratnim zločincem i protiv koga je u toku krivični postupak.
Vrijeme posjete gospodina Panića nije utvrđeno, ali je ocijenjeno da je njegov prijedlog da se razgovori obave 16. jula neprihvatljiv.
Naime, 16. jula treba da se održi sjednica Savjet bezbjednosti, na kojoj će se razmotriti pitanje vojne intervencije međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, pa bi razgovori o miru sa gospodinom Panićem mogli da odgode donošenje odluke o vojnoj intervenciji.
Članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, Mariofil Ljubić i Jure Pelivan su izrazili neslaganje s ovom posjetom insistirajući da gospodin Panić kao premijer i ministar odbrane prethodno prizna suverenitet BiH, povuče vojske, ili da susret bude na neutralnom terenu (aerodrom, UNPROFOR i sl).
Dogovoreno je da se eventualni razgovor obavi u UNPROFOR-u, a da se ne određuje delegacija i da predsjednik odluči da li će on razgovarati. Dogovoreno je da će se vrijeme posjete gospodina Panića naknadno odrediti.
Ove tačke su odložene za narednu sjednicu.
Zaključeno je da se humanitarna pomoć Goraždu uputi preko francuskog humanitarnog društva "Ekvilibr" putem konvoja u koji bi bili uključeni domaći i strani novinari.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Zapisnik 144. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 16. jula 1992. godine.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva Stjepan Kljuić, dr Ejup Ganić, Fikret Abdić i dr Mirko Pejanović, generalni sekretar Predsjedništva Mile Akmadžić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo čampara, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen dnevni red: aktuelna situacija u Republici Bosni i Hercegovini, stavovi sa sastanka predsjednika klubova poslanika i jednog broja poslanika u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine, održanog 69. jula 1992. godine, zahtjev pet parlamentarnih stranaka za održavanje zajedničke sjednice Predsjedništva RBiH, predsjednika klubova poslanika i predstavnika stranaka.
U okviru ove tačke dnevnog reda gospodin Pejanović je predložio da Predsjedništvo uputi pismo Savjetu bezbjednosti u kojem će ukazati na krajnje dramatično stanje u Goraždu, gdje agresor intenzivira borbena dejstva i vrši pokret novih i velikih snaga u ljudstvu i ratnoj tehnici. Ulazak agresora u Goražde značio bi novo krvoproliće, masakr civilnog stanovništva, vjerovatni i skori ulazak u Sarajevo, a samim tim i definitivno uništenje kosmopolitizma življenja i građanskog koncepta življenja u Republici.
Naglasio je i da Savjet bezbjednosti treba upozoriti na okolnost, koja je kod njih olako smatrana dezinformacijom, da je legalna vlast BiH blagovremeno upozoravala na pojačanja agresora koja su ranije pristigla, tj. 10.000 vojnika - Valjevskog odreda i da su rezultati tih pokreta jedinica sada jasno vidljivi u Posavini, Hercegovini i Goraždu. Dogovoreno je da predsjednik Izetbegović zahtijeva sastanak s predsjednikom SAD Džordžom Bušom.
Nakon razmatranja stavova predsjednika klubova poslanika i jednog broja poslanika Skupštine RBiH zaključeno je:
- u ratnom stanju i nemogućnosti sazivanja sjednice Skupštine, Predsjedništvo radi u proširenom sastavu, a stavove poslanika može da zastupa potpredsjednik Skupštine Mariofil Ljubić, koji redovno prisustvuje sjednicama Predsjedništva. To je ujedno način i da se stavovi Predsjedništva prenose poslanicima Skupštine;
- da se povremeno, kada se rješavaju neka značajna pitanja iz nadležnosti Skupštine, omogući prisustvo određenog broja poslanika na sjednici Predsjedništva i da se odredi jedan od članova Predsjedništva koji bi povremeno kontaktirao s poslanicima;
- da poslanici upute pismo Savjetu bezbjednosti i Evropskoj parlamentarnoj zajednici u kojem će ove institucije upoznati s uslovima života i rada poslanika i nemogućnosti vođenja parlamentarnog života u Republici. Ocijenjeno je da bi bilo korisno da poslanici u ime oživljavanja parlamentarnog života zahtijevaju otvaranje kopnenih koridora za dolazak u Skupštinu;
- bilo bi korisno organizovati jednu ili više parlamentarnih delegacija, oslanjajući se na solidarnost i uzajamno davanje podrške evropskih parlamentaraca, da posjete države koje su nam naklonjene i u kojima borave naši državljani, čime bi se mogla obezbijediti humanitarna i ekonomska podrška Republici. Bilo bi korisno da jedna delegacija, na čelu s gospodinom Mariofilom Ljubićem, posjeti i Evropski parlament i upozna ga s okolnostima koje onemogućavaju održavanje sjednice Skupštine RBiH.
Povodom zahtjeva pet parlamentarnih stranaka da se obezbijedi sprovođenje izvršne vlasti na nivou Republike i da se u tom pravcu daju stavovi Predsjedništva, zaključeno je da se stranke upute na direktno obraćanje opštinama koje će o tome odlučivati i da učešće u vlasti svaka stranka treba da obezbijedi na osnovu vrijednosti svog programa djelovanja i kvaliteta ljudi koje nudi za određene funkcije u opštinama.
Ocijenjeno je, s obzirom na nemogućnost sazivanja Skupštine, da je potrebno da se organizuje sjednica Predsjedništva na koju će biti pozvani predsjednici parlamentarnih stranaka i predsjednici klubova poslanika. Na toj sjednici predsjednik Predsjedništva RBiH i načelnik Glavnog štaba Oružanih snaga RBiH upoznali bi prisutne s političkom i vojnom situacijom u Republici.
Dogovoreno je da se takve sjednice održavaju jedanput mjesečno, a ujedno je utvrđen termin održavanja prve takve sjednice za subotu, 18. jula 1992. godine.
- da gospodin Ganić posjeti neke od prijateljskih zemalja i upozna ih s vojnom i političkom situacijom u Republici s prevashodnim zadatkom obezbjeđenja nabavke oružja;
- da se odmah otvori privremeni ured za diplomatsko-konzularne poslove Republike BiH u Republici Hrvatskoj do uspostavljanja odnosa na nivou ambasada. Kao mogući kandidat za privremenog direktora ureda predložen je dr Šemsudin Tanković, koji živi i radi u Zagrebu, što bi znatno smanjilo troškove otvaranja ureda.
Gospodin Pejanović je insistirao da se konačno stavi na dnevni red spisak funkcionera i drugih Vlade i državnih organa koji nisu u Sarajevu, bez obzira na razloge odsustva, i da Komisija za organizaciono-kadrovska pitanja Predsjedništva RBiH da mišljenje o odsustvu gospode Borasa, Krajišnika, Brkića i drugih.
- da Predsjedništvo i Vlada održe zajedničku sjednicu na temu "Uticaj Predsjedništva i Vlade na privredu u ratnim uslovima". Vlada treba da pripremi materijal i predložiti termin.
- da se ispita mogućnost komunikacije sa srpskim stanovništvom u okolini Tuzle, koje je opredijeljeno za građansku republiku, te da se zajedno s načelnikom Glavnog štaba Oružanih snaga uputi u taj dio Republike.
- da se obezbijedi odlazak gospodina Abdića u Cazinsku Krajinu kako bi se mogao angažovati na problemima koji su tamo prisutni.
Sjednica je završena u 16.45.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
