Zapisnik 164. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 11. septembra 1992. godine.
Zapisnik 164. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 11. septembra 1992. godine.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva RBiH: Mirko Pejanović, Ejup Ganić, Stjepan Kljuić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, načelnik Štaba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, sekretar Vlade RBiH Šahbaz Džihanović, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva RBiH Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći dnevni red:
1. Nacrt pravila za rad Službe vojne bezbjednosti u Oružanim snagama Republike BiH, 2. Nacrt pravila za rad Vojne policije Oružanih snaga Republike BiH, 3. Prijedlog uredbe sa zakonskom snagom o vršenju inostranih poslova, 4. Mišljenje Radne grupe Predsjedništva RBiH o izmiještanju određenih kategorija stanovništva iz Sarajeva i drugih ratom ugroženih gradova u RBiH, 5. Tekuća pitanja.
Donesena je bez primjedbi Odluka o pravilu za rad Službe vojne bezbjednosti u Oružanim snagama Republike BiH.
Donesena je bez primjedbi Odluka o pravilu za rad Vojne policije Oružanih snaga Republike BiH. Povodom materijala iz tačke 1. i 2. Stjepan Kljuić je stavio primjedbu principijelne prirode koja se odnosi na ravnopravnu upotrebu hrvatske jezičke varijante u materijalima koji se dostavljaju Predsjedništvu.
Razmatranje i donošenje odluke povodom Uredbe o inostranim poslovima je odloženo za jednu od narednih sjednica.
Tačka 4.
- da osnovna dilema, organizovano izmještanje određenih kategorija stanovništva Sarajeva pred nastupajući zimski period ili ostajanje u gradu uz obezbjeđjenje neophodnih egzistencijalnih potreba građana, nije otklonjena,
-da se u slučaju izmještanja građana izmjeste samo oni koji bi ostajanjem u gradu za vrijeme zimskog perioda bili izloženi smrtnoj opasnosti,
-da se u zimskom periodu razmotri izmještanje najugroženijeg stanovništva na turističku periferiju Hrvatske u odmarališta kojima su raspolagali organi, ustanove i organizacije Republike Bosne i Hercegovine,
- da je za obezbjeđenje uslova za život u Sarajevu neophodno otvoriti jedan koridor, bilo da se to učini silom, dakle vojno, ili pregovorima, kako bi se grad mogao opremiti građevinskim materijalom, gorivom, svim vrstama energije, hranom i lijekovima,
- da se procijeni da li bi na borbeni moral boraca Armije BiH eventualno izmještanje njihovih porodica djelovalo pozitivno ili negativno,
- da Predsjedništvo preuzima ogromnu odgovornost ukoliko ne obezbijedi sve što je potrebno građanima za zimu, a ne organizuje njihovo izmještanje iz grada,
- da se pristupi izmještanju građjana ukoliko se ne izvrši deblokada Sarajeva, ali na takav način da se građanima organizuje i siguran transport i pristojni uslovi života. Ovo tim prije što je prema informacijama koje pristižu, položaj izbjeglica iz RBiH u nekim državama ponižavajući, da ima masovnih pojava trgovine bijelim robljem, prostitucije i kriminala u svim oblicima te da postoji tendencija povratka izbjeglica u Sarajevo,
- da mogućnost izmještanja žena, djece, starih, bolesnih, invalida i ranjenika postoji čak i ako se izvrši deblokada Sarajeva pa je zbog toga potrebno najhitnije da Vlada RBiH, preko nadležnih ministarstava, obezbijedi dopremanje svih vrsta robe i lijekova u neposrednu blizinu grada, tako da se odmah po eventualno izvršenoj deblokadi može za kratko vrijeme staviti na raspolaganje građanima,
- da se u narednih sedam-osam dana uz konsultacije s Vladom i nadležnim organima grada Sarajeva zauzme stav o mogućnostima snabdijevanja grada i potrebi izmještanja stanovništva.
Usvojena je ispravka tehničke greške Uredbe sa zakonskom snagom o carinskoj službi Republike Bosne i Hercegovine.
Nakon što je utvrđeno da je izmjena Uredbe sa zakonskom snagom o napuštenim stanovima usaglašena između Ministarstva narodne odbrane i Štaba Vrhovne komande OS RBiH, donesena je odluka o prihvatanju izmjene uredbe. Tim povodom je zaključeno da se uredba uputi Sekretarijatu za zakonodavstvo na prečišćavanje teksta i objavljivanje.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
Zapisnik 166. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 15. septembra 1992. godine.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva: Ejup Ganić, Mirko Pejanović, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, načelnik Štaba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, sekretar Vlade RBiH Šahbaz Džihanović, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva RBiH Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći dnevni red:
1. Konsultacije o odlasku delegacije Republike BiH na pregovore u Ženevu, 2. Imenovanja i razrješenja, 3. Tekuća pitanja.
U uvodnom izlaganju predsjednik Izetbegović je obavijestio prisutne o sadržaju pisma u kojem kopredsjednici londonske Konferencije o Jugoslaviji oštro zamjeraju Radovanu Karadžiću proširenje agresije na Bosnu i Hercegovinu, posebno na borbenoj upotrebi aviona, za koje stavljaju do znanja da ih posjeduje samo srpska strana. Predsjednik je nadalje istakao da se agresija nastavlja nesmanjenom žestinom i da treba izvršiti procjenu, da li uopšte ići na progovore o BiH u Ženevu, u uslovima kada se neprestano izvode ratna dejstva od strane agresora. Naglasio je da je Republici BiH upućen i zvaničan poziv i da međunarodna zajednica insistira na održavanju pregovora, bez obzira na postojeću situaciju. U daljem izlaganju iznio je i sopstveno mišljenje da na pregovore treba ići, a ukoliko agresor nastavi ratne operacije, da delegacija Bosne i Hercegovine uslovi svoje dalje učešće na pregovorima obustavom vatre i uspostavljanjem primirja. Nakon izlaganja predsjednika Izetbegovića otvorena je rasprava u kojoj su učestvovali Mirko Pejanović, Mariofil Ljubić, Jure Pelivan i Ejup Ganić. Odlučeno je da se prihvati poziv međunarodne zajednice za učešće na pregovorima u Ženevi. Tim povodom je zaključeno da stav delegacije o budućem uređenju RBiH bude razrađen u više varijanti, a da se predlozi i rješenja nastali u toku samih pregovora obrađuju uz pomoć ekspertne grupe koja će se priključiti delegaciji. Ekspertnu grupu sačinjavaće: Ante Markotić, Kasim Trnka i Dragoljub Stojanov.
Gospodin Mariofil Ljubić, koji je koordinirao rad Grupe za regionalizaciju RBiH, zadužen je da za sutra ujutro prezentira Predsjedništvu konačan prijedlog radne grupe kao jedan od mogućih stavova delegacije RBiH.
U raspravi koja je uslijedila kandidovani su članovi za sastav državne delegacije RBiH za razgovore u Ženevi: Haris Silajdžić, Muhamed Filipović, Miljenko Brkić, Mariofil Ljubić, Stjepan Kljuić, Mate Boban, Mirko Pejanović, Miro Lazović i Tatjana Mijatović. Predsjednik Izetbegović je odbio da učestvuje u delegaciji obrazloživši svoj stav činjenicom da jedna država ne može biti bez predsjednika tako dugo, koliko će vjerovatno trajati pregovori u Ženevi.
Prihvaćeni su prijedlozi za razrješenja i imenovanja funkcionera Vlade, republičkih uprava i republičkih upravnih organizacija sa sljedećim izmjenama:
1. Muhamed Čengić, raniji potpredsjednik Vlade RBiH, razriješen je dužnosti i imenovan za privremenog predstavnika RBiH u Turskoj, zaduženog za humanitarnu i ekonomsku pomoć RBiH. Povodom ovog imenovanja dogovoreno je da se zbog mogućih negativnih reakcija ne daje saopštenje u javnost.
2. Da se utvrde sve relevantne činjenice, a zatim donese odluka o razrješenju Vitomira Žepinića, Vlatka Kraljevića, Ilije Žuljevića i Sakiba Arifovića.
3. Da se raniji član Vlade Vitomir Miro Lasić razriješi dužnosti s 1. januarom 1992. godine, kada odlazi u penziju.
Sjednica je završena u 17.20.
Sjednica nije magnetofonski snimana.
Zapisnik 167. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, održane 16. septembra 1992. godine.
Prisutni: predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, članovi Predsjedništva: Stjepan Kljuić, Mirko Pejanović, Ejup Ganić, potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, predsjednik Vlade RBiH Jure Pelivan, načelnik Štaba Vrhovne komande OS RBiH Sefer Halilović, generalni sekretar Skupštine RBiH Avdo Čampara, zamjenik generalnog sekretara Predsjedništva RBiH Zdravko Đuričić.
Na sjednici je usvojen sljedeći dnevni red:
1. Priprema delegacije Republike BiH za razgovore u Ženevi, 2. Imenovanja i razrješenja, 3. Tekuća pitanja.
U raspravi vođenoj o materijalu Radne grupe za regionalizaciju, koji je prisutnima prezentirao Mariofil Ljubić, učestvovali su svi prisutni. Zaključeno je da je materijal prihvatljiv kao jedno od mogućih rješenja unutrašnjeg uređenja RBiH te da može predstavljati stavove delegacije RBiH na pregovorima u Ženevi.
Zaključeno je da se materijal prihvati sa sljedećim primjedbama:
Tačka 1 - bezuvjetan mir, treba formulisati kao bezuvjetno primirje iz tog razloga što agresor već ima teritorijalne pozicije koje je stekao tokom agresije, tako da bi suprotnoj strani odgovaralo sklapanje trajnog mira i legalizacija nasilno okupiranih teritorija.
Tačka 4 - unutrašnje uređenje
c. Dvodomi parlament, treba naglasiti da bi se radilo o dvodomom parlamentu na novim principima koji bi bio sastavljen od vijeća građana i vijeća naroda ili vijeća konstitutivnih jedinica.
d. Oblik vladavine pored varijante koja je previđena kao alternativa dodati 1+1+1 ili jedan predsjednik + dva zamjenika, odnosno potpredsjednika koji bi se rotirali u određenom periodu.
Tačka 7 - Herceg Bosna - ovu tačku izbaciti iz materijala kao bezpredmetnu s obzirom na to da se Ustavni sud RBiH negativno odredio prema Herceg Bosni oglašavajući je neustavnom.
Tačka 11 - broj i veličina konstitutivnih jedinica - ocijenjeno je da treba insistirati na što većem broju regija, a najmanje sedam, koje bi se konstituisale oko najvećih gradskih centara u BiH. Kao alternacija, predviđena je i mogućnost korekcija opštinskih granica.
Tačka 12 - Zajednička komanda Oružanih snaga; da Armija bude zasnovana na profesionalnom principu, da paritetna osnova bude zastupljena u Vrhovnoj komandi, a u nižim jedinicama proporcionalnost te da se predvide i tzv. prostorne snage (ranija TO). Ovako organizovana Armija bi brojala do 18.000 ljudi.
Određena je delegacija RBiH za učešće na konferenciji u Ženevi: Haris Silajdžić, šef delegacije, Muhamed Filipović, član, Mirko Pejanović, član, Mariofil Ljubić, član, Miljenko Brkić, član, Miro Lazović, član, Amira Kapetanović, prevodilac, Edin Džonko, pratilac, Emir Dervišević, pratilac.
Kao mogući član delegacije predložen je Mate Boban, s tim što je zaključeno da bi u tom slučaju i predsjednik Izetbegović trebalo da se uključi u svojstvu šefa delegacije. Ocijenjeno je da bi pristanak Mate Bobana ojačao poziciju delegacije jer bi se time međunarodnoj zajednici jasno stavilo do znanja da se na jednoj strani nalaze oni koji priznaju legalitet Republike Bosne i Hercegovine, a na drugoj strani agresor.
Zaključeno je da sve troškove putovanja od 17. septembra i boravka delegacije u Ženevi u trajanju od 15 dana snosi Predsjedništvo RBiH.
Data je saglasnost da Mirko Pejanović, član delegacije, po povratku iz Ženeve može službeno posjetiti Tuzlu u trajanju od dva-tri dana.
Potvrđeno je imenovanje Muhameda Čengića za privremenog predstavnika RBiH u Turskoj zaduženog za humanitarnu i ekonomsku pomoć.
Pod ovom tačkom dnevnog reda nije bilo prijedloga i pitanja.
Sjednica je završena u 12.30.
Sastavni dio zapisnika je magnetofonski snimak sjednice.
(Nastaviće se)
