BANJALUKA - Građani RS u posljednjih nekoliko godina sve češće konzumiraju antidepresive i lijekove za smirenje, a u ukupnoj potrošnji medikamenata ovi lijekovi nalaze se na trećem mjestu, upozorili su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS (FZO RS).
U Fondu su rekli da za prvih šest mjeseci ove godine trošak za lijekove za smirenje koji se izdaju na recept iznosi oko 590.000 KM, a za antidepresive oko 795.000 KM.
"Fond finansira 90 odsto cijene lijekova koji se nalaze na listi A, odnosno 100 odsto za lica koja su oslobođena plaćanja participacije, a lijekove sa liste B finansira u iznosu od 50 odsto", kazali su u Fondu.
Podsjetili su da je u 2008. godini Fond za lijekove za smirenje ukupno izdvojio 955.590 KM, a za antidepresive čak 1,2 miliona maraka.
"Na osnovu podataka o potrošnji lijekova za smirenje i antidepresiva, moguće je zaključiti da je njihova potrošnja u porastu u odnosu na ranije godine", kazali su u Fondu.
Oni su upozorili da lijekovi za smirenje i antidepresivi ne smiju biti izdavani bez nalaza ljekara ili recepta.
"U apotekama je bez recepta moguće kupiti jedino lijekove za smirenje koji su na biljnoj bazi", dodali su oni.
Biljana Lakić, nacionalni koordinatr za mentalne bolesti RS, rekla je da u posljednje vrijeme građani često na svoju ruku uzimaju lijekove za smirenje, što apsolutno nije preporučljivo.
"Ovi lijekovi, za razliku od antidepresiva, stvaraju zavisnost kod pacijenata i zato ih ne treba uzimati na svoju ruku", kazala je Lakićeva.
Ona je dodala da se ljudi psihologu i psihijatru načešće obrate kada ih "potjera unutrašnja patnja".
Vesna Popović-Dujić, psihijatar na Psihijatrijskoj klinici u Banjaluci, rekla je da je razlog za porast potrošnje antidepresivna i lijekova za smirenje egzistencijalna ugroženost stanovništva.
"Mnogi ljudi ostaju bez posla, a i oni koji su zaposleni strepe za posao. Zbog toga se javljaju strah, nervoza, osjećaj bespomoćnosti, gubitak samopouzdanja i pesimističan stav", kazala je Popović-Dujićeva.
Igor Krnetić, psiholog iz Banjaluke, rekao je da je depresija ozbiljna bolest koja u nekim situacijama čak može biti i smrtonosna.
"Korištenje antidepresivnih lijekova na vlastitu odgovornost je štetno i to je zloupotreba lijekova", istakao je Krnetić.
On je dodao da su depresivni poremećaji u posljednjih deset godina u porastu, te da spadaju u tri najčešća poremećaja.
"Ne možemo reći da su depresivni poremećaji vezani za protekli rat, jer je od tada prošlo mnogo vremena. Ovo je globalni problem", pojasnio je Krnetić.