BROD – Predsjednik Udruženja za traženje zarobljenih boraca i nestalih civila iz Broda Marko Grabovac poziva Sud i Tužilaštvo BiH da napokon počnu procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima u Brodu 1992. godine.
Iako je "predmet Brod" do sada tri puta predavan Tužilaštvu BiH, istraga u tom predmetu još nije pokrenuta.
Marko Grabovac ističe da i sadašnji zamjenik glavnog tužioca Tužilaštva BiH Vesna Budimir nastavlja praksu svojih prethodnika, koji su ovaj predmet skrivali u ladicama.
Grabovac kaže da je "predmet Brod" tri puta dostavljan Tužilaštvu BiH.
Prvi put to je učinjeno 2002. godine, kada je Haškom tužilaštvu dostavljen obiman materijal o ratnom zločinu nad Srbima u Brodu 1992. godine. Onda je 2006. godine predmet na njegov zahtjev u Banjaluci predat tadašnjem zamjeniku glavnog tužioca Dejvidu Švendimenu.
"Kada je Švendimena zamijenila Vesna Budimir, rekla je da Tužilaštvo želi da procesuira zločin u Brodu, ali da `nemaju nikakve tragove o tome`?!
Rekla je i da u Tužilaštvu ne `postoji predmet Brod` niti tragovi da je Švendimen primio taj predmet" - ističe Grabovac, koji naglašava da je on po treći put Tužilaštvu BiH predao predmet, i to zamjeniku glavnog tužioca Tužilaštva BiH Vesni Budimir - na njen zahtjev.
Predmet je predat uz prisustvo rukovodioca Tima Centra za istraživanje ratnih zločina Janka Velimirovića i rukovodioca Operativnog tima za traženje nestalih Republike Srpske Gorana Krčmara, navodi Grabovac.
Budimrova je tada obećala da će "predmet Brod" biti prioritet Tužilaštva.
Iako je od tada prošlo više od pola godine, još ni jedna optužnica iz ovog predmeta nije podignuta, pa Grabovac smatra da je ona nastavila sa praksom ranijih tužilaca.
"Postoje svjedoci i dokazi o zločinima nad brodskim Srbima u vrijeme dok je ova teritorija bila pod okupacijom regularnih oružanih snaga iz Hrvatske i paravojnih hrvatsko-muslimanskih jedinica koje su formirali HDZ i SDA", ističe Grabovac.
Pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske su 26. marta 1992. godine u prigradskom naselju Sijekovac izvršili prvi ratni zločin nad Srbima u BiH, kada je samo u jednm danu ubijeno 20 ljudi.
Najmlađa žrtva je bio je jedan 16-godišnji dječak, a najstarija 72-godišnji starac. Za ovaj zločin terete Antu Prkačina iz Slavonskog Broda - komandanta HOS-a, i Nijaza Čaušević, zvanog Medo, koji je bio komandir takozvanog Interventnog voda HVO.
U Brodu je bilo deset logora kroz koje prošlo više od dvije hiljade srpskih civila, nad kojima su primjenjivane najmonstruoznije metode iživljavanja.
Prema podacima Udruženja za traženje nestalih, u Brodu je za vrijeme okupacije ove opštine ubijeno više od 400 Srba. Do sada je iz masovnih i pojedinačnih grobnica eshumirano 286 srpskih žrtava.
Grabovca ne čudi što predmet Brod još nije procesuiran.
"Mnogima nije stalo da se istina o dagađajima s početka rata u BiH rasvijetli, jer bi se tada dokazalo učešće Hrvatske u rasplamsavanju ratnog požara u BiH. Ne bi se to svidjelo ni nekim međunrodnim faktorima, ističe Grabovac.